Rano proljeće u vrtu: Kako malim potezima čuvamo okoliš i stvaramo zdrav prostor oko sebe

Dani su sve duži, sunce grije sve toplije, pa nas vrtlare zasvrbe prsti da počinjemo sa radovima u vrtu. Profesionalci urbanisti i pejzažni arhitekti smatraju da vrtlari amateri mogu činiti dosta na očuvanju okoline i ublažavanju klimatskih promjena. Kako? Vrtovi su mini jedinice šire okoline. Imitiranjem prirode, odnosno uzgojem biljaka na organski način, smanjenjem otpada (kompostiranjem), sadnjom drveća, pa i svih ostalih kategorija vrtnih biljaka, doprinosimo oplemenjivanju i čuvanju okoline. Budimo toga svijesni!

Proljetne sadnje Za proljetne sadnje drveća, grmlja i ruža tražimo odgovarajući prostor. Drveće, poželjno bjelogorično, treba saditi na jugozapadnoj strani vrta da imamo sjenu u popodnevnim satima, kada smo najviše vani. Za svako drvo treba pravovremeno iskopati jamu za sadnju dovoljno duboku i široku, poželjno najmanje 60 do 80 cm x 60 do 80 cm širine i 50 do 60 cm dubine. Drveće treba saditi dalje od kuće i ne ispred prozora da nam kada poraste ne smeta i zaklanja vidik i sunce, što znači da prilikom nabavke treba da znamo koliko će drvo narasti u visinu i širinu. Ruže treba saditi u jame 40 x 40 cm na mjesto koje je najmanje 6 sati dnevno osunčano, a po mogućnosti još više, jer sunce obezbjeđuje bogatu i dugotrajnu cvatnju. Grmlje treba birati tako da u svako doba godine imamo neko interesantno događanje u vrtu. Sadnice voćki se već prodaju i koštaju oko 5 KM, što je 2 kg plodova jabuka po današnjim cijenama. Posadite voćku za sebe i za okolinu, jer to je drvo koje godinama daje plodove. Plemenita investicija!

Orezivanje Postojeće drveće i voćke treba orezivati dok su u stadiju mirovanja. Glavni princip je da svaki dio ima što više sunca, što znači da je važno prorjeđivanje grana.

Važno je napomenuti da kod grmlja, u pogledu orezivanja, postoje dvije grupe. Ono koje cvjeta u proljeće, u martu, aprilu i maju, orezujemo tek iza cvatnje, tako da čitavo proljeće uživamo u cvjetovima (forzicija, japanska dunja i dr), a grmlje koje cvjeta u toku ljeta orezujemo upravo sada (hibiskus i dr) i to izrezivanjem i prorjeđivanjem gustih i starih grana. Budleje, kao i neke hortenzije, režemo nisko na nekoliko pupova, a hadžibeg hortenzije što manje, jer su im na vrhovima pupovi koji će dati cvijet.

Ruže orezujemo nisko, tako da na jednogodišnjim grančicama ostanu 2 do 3 pupa, a ostarjele grane možemo prorijediti. Kod penjačica izrezujemo samo stare i polomljene grane, a mlade ostavljamo da što bogatije cvjetaju.

Trajnice i travnjak Trajnice, višegodišnje zeljaste biljke, uglavnom su otporne na niske temperature, pa ih sada možemo očistiti od starih listova i cvjetova, te većinu busenastih razmnožiti dijeljenjem busenova, čim zemlja otopli i malo se prosuši.

Travnjak treba pograbljati, po potrebi pognojiti, iako ja, recimo, moj ne gnojim mineralnim gnojivima, pa je zadovoljavajući, ali pokošenu travu ostavljam na njemu da se tako hrani. Rano u proljeće ne kosim travnjak, jer volim obilje tratinčica na mome travnjaku, koje su ukras vrta i rana pčelinja paša. Veseli me da i komunalci sve češće sačekaju da na travnjaku procvjetaju tratinčice i drugo ranoproljetno cvijeće, jer je to isto ukras parkova, pa ih u tome trebamo podržavati, a taj novac i vrijeme je bolje da iskoriste za održavanje, prije svega zalijevanje, novoposađenog drveća prvih godina iza sadnje. To važi i za nove sadnje u našim vrtovima, da bi prijem bio siguran.

Balkoni i terase Balkoni mogu i u proljeće biti puni raznobojnih cvjetova, prije svega maćuhica, koje vole niže temperature, pa neumorno cvjetaju od marta do maja, kada ih zamijenimo jednogodišnjim sezonskim cvijećem. Zaista vrijedi nabaviti rasad i provesti proljeće uz vesele cvjetove ovih biljaka na balkonima i u dvorištima.

Rascvjetale gredice Već nam zanosnim bijelim cvjetićima uljepšavaju dane i podižu raspoloženje u proljeće cvjetajuće lukovice visibabe, krokusi, muskari, pa zatim narcisi i tulipani, ukoliko smo ujesen posadili njihove lukovice ili ih imamo od ranije.

Sjetva povrća Vrijeme je za sjetvu na otvorenom boba, graška i sadnju bijelog i crvenog luka, ukoliko je zemlja ocjedita i već topla.

Naravno da pasionirani vrtlari, koji su pristalice uzgoja vrtnih biljaka od sjemena do sjemena, već počinju uzgoj rasada u toplim plastenicima ili drugim toplim i svijetlim prostorijama prikladnim za uzgoj rasada. Danas se rasad može kupovati i od proizvođača rasada, kojih ima sve više i sve bolji je izbor, a o tome kasnije.

Sve otpatke biljnog porijekla iz vrta i domaćinstva treba kompostirati, jer tako oplemenjujemo sebe, vrt i okolinu.