Plava, ružičasta ili bijela? Evo zašto je vašem vrtu potrebna bar jedna hortenzija

Hadžibeg








Rijetko koja vrsta grmlja je toliko univerzalna kao što su hortenzije.
Prije svega, počinju sa cvatnjom početkom ljeta, kada već mnoge druge vrste grmlja posustaju, odnosno već su ocvjetale, tako da hortenzije svojom neumornom cvatnjom popunjavaju drugu polovinu ljeta, jesen i zimu, jer se njihovi cvatovi u toku jeseni postepeno pretvaraju u svijetlo, pa tamnije smeđe cvatove, koji dugo pa i preko zime ostaju na granama, jer su i takvi dugotrajan ukras vrta, a mogu poslužiti i kao izvrstan materijal za jesenje i zimske dugotrajne suhe prirodne aranžmane, bilo sami ili u kombinaciji sa drugim biljkama.
Za naše vrtove
Hortenzija hadžibeg je kod nas najpoznatija. Tradicionalno se uzgaja u avlijama. Zahtijeva polusjenu i u takvim uvjetima najbogatije cvjeta. Cvjetovi su sterilni u velikim cvatovima koji mogu biti ružičasti, bijeli ili plavi, zavisno od uslova i kultivara. Meni su najdraže ružičasto cvjetajuće. Zanimljivo je da su na kiselkastim tlima cvatovi plavkasti, na neutralnim crvenkasti, a na alkalnim ružičasti, što ne zavisi samo od kiselosti tla već i od kultivara. Ocvjetali cvatovi su ukras biljaka u toku jeseni i zime, pa ih ne treba odrezivati. Mogu se koristiti za zimske prirodne suhe aranžmane, a na biljci čuvaju vršne pupoljke od mraza.
Ova hortenzija se lako razmnožava zelenim reznicama. Osjetljiva je na sušu pa je u periodu suše treba obilno zalijevati. Orezuje se skromno i to tako da se u proljeće pažljivo skinu preostali smeđi cvatovi i ostave pupoljci na vrhu grana. Povremeno treba grm prorijediti i to tako da se izrezuju guste i stare grane. Ako se u proljeće jače skrate sve grane, može se desiti da te godine slabo ili nikako ne cvjeta.
Glatka ili bijela hortenzija bogato cvjeta u mnogobrojnim velikim bijelim kuglastim cvatovima koji ujesen poprimaju smeđu boju, pa ih treba ostavljati na grmovima jer su produženi ukras vrta, a i izvanredan materijal za suhe cvjetne zimske božićne i novogodišnje aranžmane. Ovu vrstu hortenzija treba svakog proljeća nisko srezati da bi se razgranala i svake godine dala što više cvatova. Moja 15-godišnja daje sada više od 100 izuzetno velikih lijepih bijelih cvatova, pa neke od njih režem i dijelim prijateljima jer njihov cvat i u vazi dugo traje.
Hrastovolisna hortenzija je meni veoma zanimljiva, jer ima neke visokovrijedne osobine. Cvjeta u dugačkim klasastim bijelim cvatovima sa ružičastim nadahom koji su teški, pa im se grane povijaju da se bolje vide hrastu slični zeleni listovi, koji se ujesen oboje u zanimljivu crvenu boju. Na granama ostaju smeđi cvatovi u toku čitave zime. Ovu hortenziju ne treba mnogo orezivati, samo izrezati stare grane kada grm postane pregust.
Hortenzija penjačica je zanimljiva zato što se penje uz zidove i ostale oslonce, pa može prekriti veću površinu svježim zelenim lišćem i obiljem cvatova, ako raste u polusjenovitim uslovima.
Smeđi cvatovi
Hortenzije se u vrtove sade uglavnom kao pojedinačni grmovi. Bogato cvjetaju u drugoj polovini ljeta. Smeđi cvatovi ostaju na njima dug period jesen - zima, lako se razmnožavaju zelenim reznicama, skromne su u zahtjevima, odnosno treba da rastu na polusjenovitim prostorima pa će dati sve od sebe. Sve su to razlozi da, ako već nemate neku od njih u vrtu, nabavite bilo koju od opisanih i da godinama uživate u svemu što ovi zanimljivi cvjetajući grmovi mogu da pruže.