Nevidljivo, ali opasno: Ovaj znak otkriva da vam je u domu previše vlage
Reagujte na vrijeme/FreePik
Znate li da zrak u vašem stanu može primiti do 5 litara vode dnevno koja se stvara samo od stanara? Ta voda se lako pretvara u paru koja zatim stvara buđ na zidovima i izaziva velike zdravstvene probleme.
Mahanje čarobnim štapićem neće pomoći. Protiv vlage i plijesni treba poduzeti odlučne korake. Sve zavisi od konkretnog problema, ali za svaki postoji rješenje. Drugačiji je pristup ako vlaga prodire kroz stare podrumske zidove, drugi ako su zidovi vlažni zbog loše toplotne izolacije i slabe ventilacije, a treći ako je riječ o ravnom krovu koji prokišnjava i treba sanaciju.
Vlaga u kući
Živjeti u umjerenoj klimi sa četiri godišnja doba je dobro, ali takvi uslovi – kiša, snijeg, sunce i promjenjive temperature – zahtijevaju održavanje idealne temperature i vlage u zgradi. Postoje dva glavna uzroka vlažnih zidova. Treba razlikovati vlagu koja nastaje zbog curenja vode i vlagu koja nastaje kondenzacijom.
Vlaga od curenja vode je posljedica loše hidroizolacije, a prepoznat ćete je po žutim i smeđim mrljama. Vlaga nastala kondenzacijom posljedica je nedovoljne toplotne izolacije i loše ventilacije prostora. Ako zidovi nisu pravilno izvedeni i „ne dišu“, u uglovima će se pojaviti mnogo vlage i kondenzata, što plijesan posebno voli.
Vlažnost u vašem domu trebalo bi mjeriti radi kontrole potrošnje energije koju troši ventilacija. Potrošnja energije biće manja ako koristite uređaje za mjerenje vlage.
Prozori – još jedno kritično mjesto
„Krivci“ za povećanu vlagu u stanu često su i prozori. Važno je redovno provjetravanje. Zbog grijanja, domovi su često „dehidrirani“. Sigurno ste primijetili da se u njima skuplja puno prašine i postoji mnogo statičkog elektriciteta. Novi građevinski materijali za izradu prozora smanjuju toplotne gubitke koji su nekada bili kroz stare drvene prozore i vrata koja ne „dihtuju“.
Ako ugradite novu stolariju, više nema promaje. Dobijate dobru termičku i zvučnu izolaciju, ali nema ventilacije. Zato, ako nemate sofisticirane uređaje za kontrolu izmjene zraka, činimo kao naše bake – proluftirajte dom ujutro i pred spavanje, čak i ako živite u centru grada zagađenom smogom. Svjež vazduh donosi i osjećaj topline.
Plijesan na spoljnim zidovima znači da treba srediti fasadu
Iznad i oko prozora, u uglovima prostorije, na unutrašnjosti spoljašnjih zidova, plijesan će se pojaviti već na početku sezone grijanja ako prostor nije dovoljno toplotno izolovan i ne provjetrava se.
Prva pomoć protiv plijesni, vlage i gljivica
Za rješavanje ovog problema najvažnija je dobra izolacija zidova, plafona i fasade. Postojeću plijesan najefikasnije ćete ukloniti upotrebom 100% alkohola. Ako nemate ili ne možete nabaviti 100% alkohol, preporučuje se barem 80% alkohol, jer on razrjeđuje vlagu na koju se nanosi. Pljesniva mjesta je bolje prskati, a ne brisati, kako spore ne bi proširili po cijelom stanu.
Ispravno provjetravanje i zagrijavanje može držati vlagu u dozvoljenim granicama. Relativna vlažnost zraka u stanu treba trajno biti između 65 i 70 posto. Važno je redovno odvoditi višak vlage koju stvaramo aktivnostima poput tuširanja, kuhanja, pranja, i slično, provjetravanjem prostorija.
Ne bojte se hladnog zraka – on je koristan
Hladni zrak koji tokom provjetravanja ulazi u prostorije kasnije, kada se zagrije, veže vlagu. Pri sljedećem otvaranju prozora zajedno s toplim zrakom napušta prostoriju. Hladni zrak može sasvim dobro osušiti prostor, čak i tokom kišnog vremena. Što je hladniji, može vezati više vodene pare. Zato je zimi provjetravanje hladnim zrakom efikasnije za uklanjanje vlage nego ljeti, piše Najžena.
