Ne miriše lijepo, ali čini čuda: Dodajte ovu stvar u zemlju i biljke će cvjetati kao nikad prije

Možda znate da baštovani i poljoprivrednici koriste ugalj u svojim baštama, ali vjerovatno ne mislite na onu vrstu koju viđamo na roštiljima. Ugalj koji se koristi za roštiljanje, poznat kao briket, pravi se od sabijene piljevine, uglja i raznih hemijskih dodataka namijenjenih sagorijevanju, što ga čini nepodobnim za upotrebu u bašti.

S druge strane, korisne vrste uglja – poput biochar-a i grudvastog uglja – mogu značajno poboljšati zdravlje zemljišta. Ove vrste uglja poboljšavaju strukturu i provjetrenost zemljišta, povećavaju zadržavanje vode i hranjivih materija, neutralizuju toksine i nečistoće, i podstiču mikrobiološku aktivnost u zemljištu.

Tajna čistog veša

Zbogom kamencu i neprijatnom mirisu: Pritisnite ova dva dugmeta i mašina će se očistiti sama

Vrste uglja koje možete koristiti u bašti

Iako većina ljudi ugalj povezuje prvenstveno s roštiljanjem, postoje i druge vrste uglja koje su korisne u baštovanstvu. Pravilna vrsta uglja može znatno doprinijeti zdravlju i produktivnosti biljaka. Prema riječima stručnjaka, ovo su najbolje i najčešće korišćene vrste uglja koje možete dodati zemljištu:

Biochar

Biochar je čvrst, ugljenikom bogat materijal namijenjen isključivo poboljšanju zemljišta, kaže Debora Aler, direktorka „Njujorškog centra za reciklažu organskih materijala i obrazovanje“ za Martha Stewart. Dobija se kada se organski materijal zagrijava u okruženju s malo ili bez kiseonika kroz proces koji se zove piroliza. Piroliza stabilizuje ugljenik, čineći biochar dugotrajnim dodatkom zemljištu sa izuzetnom poroznošću. Pomaže zemljištu da zadrži vodu i hranjive materije, a ujedno služi kao stanište za korisne mikroorganizme.

„U teoriji, bilo koji organski materijal – poznat i kao sirovina – može se koristiti za proizvodnju biochara,“ kaže Aler. „Sirovine mogu biti drveni otpad, poljoprivredni nusproizvodi, invazivne biljke ili čak stajnjak.“

Najčešće korišćena sirovina je drveni otpad. Aler naglašava da je važno da sirovina bude bez kontaminanata prije nego što se ugalj doda zemljištu.

Grudvasti ugalj

Ova potpuno prirodna vrsta uglja pravi se od 100% drveta i ne sadrži toksične dodatke. Drvo se sagorijeva u okruženju sa malo kiseonika dok ne postane ugljenisani materijal, što rezultira nepravilno oblikovanim komadima čistog, ugljenisanog drveta. Kada se koristi u bašti, grudvasti ugalj dodaje organsku materiju, poboljšava strukturu zemljišta i pomaže u zadržavanju važnih hranjivih materija, poput azota.

Pepeo grudvastog uglja

Ovaj svijetlosivi, praškasti ostatak nastaje nakon sagorijevanja grudvastog uglja. Pepeo je bogat esencijalnim hranjivim materijama kao što su kalijum, kalcijum, fosfor, magnezijum, bakar, željezo i cink.

Međutim, može podići pH vrijednost zemljišta, pa ga treba dodavati umjereno, naročito ako već imate alkalnu zemlju.

Aktivni ugalj

Aktivni ugalj je sitan, crni prah koji se dobija od materijala bogatih ugljenikom – poput uglja, kokosove ljuske ili drveta – koji su sagorijevani ili aktivirani na visokim temperaturama. Ovaj proces stvara veliki broj sitnih pora koje povećavaju površinu i sposobnost apsorpcije. U baštovanstvu, aktivni ugalj se može koristiti za neutralizaciju toksina u zemljištu, apsorpciju nečistoća i poboljšanje mikrobiološke aktivnosti.

Napomena: Izbjegavajte upotrebu komercijalnih briketa za roštilj jer sadrže aditive, veziva i hemikalije koje mogu biti štetne za biljke i mikrobiološki život u zemljištu.

Najbolji načini upotrebe uglja u bašti

Sada kada znate razlike između ovog korisnog dodatka za baštu, Manžot Kaur Sidhu, vanredna profesorka i specijalista za ukrasnu hortikulturu na Univerzitetu Mejna, dijeli korisne načine njegove primjene u bašti, na dobrobit i zemljišta i biljaka.

Kao dodatak zemljištu

Dodavanje uglja u zemljište može poboljšati njegovu strukturu, poroznost, kapacitet zadržavanja vode i zadržavanje hranjivih materija, kaže Sidhu. Također se može koristiti kao dodatak za neutralisanje kiselosti zemljišta.

Za ubrzavanje kompostiranja

Dodavanje uglja u kompostnu gomilu ubrzava proces kompostiranja jer njegova struktura služi kao stanište za korisne mikroorganizme neophodne za kompostiranje, kaže Sidhu. Također pomaže u neutralisanju neprijatnih mirisa i balansiranju odnosa ugljenika i azota u kompostnoj gomili.

Poboljšajte saksijsko bilje

Sloj aktivnog uglja debljine 5 cm može se postaviti na dno saksija, ispod supstrata. „Pomaže u obezbjeđivanju cirkulacije zraka oko korijena, omogućava drenažu (posebno u saksijama bez rupa za odvod), sprječava pojavu gljivičnih bolesti i toksičnost minerala tako što upija višak hranjivih materija,” kaže Sidhu.

Kao malč

Ugalj može služiti kao malč, stvarajući zaštitni, porozni sloj na površini zemljišta, slično organskim malčevima. Ovaj sloj pomaže u suzbijanju rasta korova i očuvanju vlage u zemljištu. Pored toga, porozna struktura uglja djeluje kao magnet za hranjive materije, zadržavajući ih i sprječavajući njihovo ispiranje. Na taj način hranjive materije ostaju dostupne biljkama tokom dužeg vremenskog perioda.