Lijepa, dugotrajna, otrovna, ali i ljekovita: Savršena za aranžmane koji dugo traju

Već dugo pokušavam da napišem prilog o tisi, jer mislim da ona to zaslužuje zbog specifičnih osobina. Raste polako i može biti u obliku drveta ili grmova. Prema nekim podacima, može doživjeti i preko 1.000 godina i narasti do 20 m, što zavisi od vrste i uslova.

Zanimljiv ukras

Tisa je dvodomna biljka, što znači da postoje muške i ženske biljke. Ženske biljke donose plodove intenzivno crvene boje u kojima su sjemenke. Sjemenke su sjajne, tamnosmeđe, velike 5-6 mm, obavijene sočnim, mesnatim jagodastim ovojem (arilus), koji je u početku zelen, kasnije postane jarkocrven. Dozrijeva u kasnu jesen.

Učinite nešto zeleno

Jesen zove na sadnju: Evo kako pravilno zasaditi drvo koje će trajati decenijama

Te lijepe jarkocrvene jagode su zanimljiv ukras odraslih ženskih biljaka tise, ali istovremeno opasnost i izazov za djecu. Naime, tisa je - ako se jede - otrovna biljka za ljude i životinje, jer sadrži otrov taksin u svim dijelovima osim u arilusu, naprijed spomenutom jagodasto crvenom plodu, u kojem je veoma otrovna sjemenka.

Živa ograda od tise

Tim sjemenkama se hrane ptice, kojima ne smeta otrov i tako prenose sjemenke kojima se tisa razmnožava u prirodnim uslovima. U vrtlarstvu se razmnožava reznicama i sjemenom.

Tisa je biljka za sjenu, polusjenu pa i djelimično sunčane terene. Optimalna temperatura za njen rast i razvoj je 14 do 25 ℃, iako toleriše i znatno niže, pa i više temperature. Prema nekim autorima, radi nastupajućih klimatskih promjena njen areal širenja će biti sve više prema sjeveru.

Arilusi izbliza

Voli plodno tlo, a ne podnosi sušu ni preveliku vlažnost tla. Neke vrste rastu više u visinu, a neke u širinu. Forma Fastigiata raste u visinu (3 do 5 m) i veoma je pogodna za visoke žive ograde. Sporo raste, ali uz pravilno i pravovremeno orezivanje daje izvanredne žive ograde, pa vrijedi imati malo strpljenja za izvanredan efekat. Živa ograda se orezuje jednom godišnje. Zanimljivo je spomenuti da je tisa rijetka vrsta crnogorice koja se regenerira, odnosno potjera mladice iz grančica, pa i iz starih grana i stabla.

Sreća u kući

Tisa je autohtona vrsta crnogorice koju treba više primjenjivati u našim vrtovima i parkovima. Smatra se da donosi sreću u kuću, pa je neki sade uz ulaze. Ranije se mnogo upotrebljavala za izradu raznih stolarskih proizvoda, a i danas za amajlije, jer daje izuzetno kvalitetno drvo, pa joj prijeti opasnost od nestajanja.

Mesnati plodovi na ženskim biljkama

U hortikulturnom smislu tisa je sve popularnija vrsta pogotovo neki njeni kultivari. Radi njene sposobnosti obrašćanja izvanredna je vrsta za formiranje guste vitalne žive ograde po cijeloj dužini i visini. Lijepe primjerke tako održavane žive ograde tise nalazimo ispred Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Tisa uz restoran Lovac u Sarajevu

U živu ogradu je najbolje saditi mlade biljke. Redovnim orezivanjem se može postići izvanredno gusta zimzelena živa ograda.

Grančice tise su lijepe u jesenje zimskim aranžmanima jer u vazi dugo traju.

Tisa se obnavlja i iz starog drveta

U aranžmanima je lijepa u kombinaciji sa grančicama forzicije, čije grančice su već u jesen pune cvjetnih pupoljaka koji se u toplim prostorijama brzo otvaraju u vedre zlatno žute cvjetiće. Tako u naše domove stiže proljeće prije pravog proljeća.