(FOTO) Ljubljanska priča: Bosanska snajka, akademska slikarka i njen vrt kao oaza mira
U vrtu je neophodno imati odstajalu vodu za zalijevanje
Ljudi sve više odlaze sa sela u gradove, ali i mnogi ljudi iz gradova žele da imaju kontakt sa zemljom.
To su osjetile i vlasti i dozvolile uz minimalnu naknadu korištenje gradskog još neurbaniziranog zemljišta za bavljenje vrtlarstvom građanima koji su za to zainteresirani.
Sve je tu
Boraveći u Ljubljani, srela sam Slovenku, našu bosansku snajku, koja kao akademska slikarka nalazi veliko zadovoljstvo u bavljenju vrtlarstvom. Kako kaže, kada se umori od svoga posla ide u svoj mali vrt na periferiji Ljubljane da se odmori radeći u vrtu. Većina fotografija uz ovaj prilog su baš iz njenog vrta kojim se bavi već pet godina.
Vrt je veličine prosječnog dvosobnog stana. Na toj površini ima malu, svestrano upotrebljivu kućicu (alatnica) površine (1,5 x 2m), znači 3 m2, u kojoj su na stalažama uredno složeni materijali, alat, korpe i sve što treba za vrt. Krov je malo veći i sa njega se kišnica uredno skuplja u bure da služi za zalijevanje. A ispred je oko 4 m2 prirodnog travnjaka po kojem može ugodno hodati i sjediti kada se umori ili dođu prijatelji.
Na malo prostora rastu povrće, cvijeće i kruška
Na toj maloj parceli ima mjesta za plastenik u kojemu uvijek nešto raste i sazrijeva. Proljetos, kada sam je prvi puta posjetila bio je pun salate, radiča, mladog luka i špinata. Danas u njemu već cvjetaju uredno povezane razne sorte paradajza. U visokoj gredici, djelimično pokrivenoj folijom, raste mladi rasad blitve i salate. Ne manjka ni komposter iz kojega već vadi sa dna zreo kompost, a na vrh slaže sve zdrave otpatke iz vrta, a donese i one iz kuhinje.
Alatnica, plastenik, visoka gredica povrća, a u pozadini jagodaste voćke
Trenutno su male gredice pune nanovo zasađenog povrća, poput luka, mrkve, graška, salate, kukuruza šećerca i jagoda. Po rubu parcele se crvene maline i ribizle koje upravo sazrijevaju. Tu raste i kruška koja će uskooro početi rađati. Ne nedostaju ni začini poput peršuna, celera, kopra, komorača, a ima i mjesta za ljekovite biljke poput kamilice, mente, žalfije i pčelinje ljubice. Zanimljivosti doprinosi i raznobojno cvijeće, koje se uglavnom samozasijava. Na susjednoj parceli je brajda vinove loze koja redovno rađa i ujedno daje gustu hladovinu.
Grašak, salata, aronija, ribizla, visoka boranija i tikvice
Sve fotografije su odraz zatečenog stanja. Na susjednim parcelama buja krompir u cvatu i visoka boranija sa ukrasnim crvenim cvjetovima, koja se zanimljivo penje po plastičnoj mreži zategnutoj na drvenoj pritki, a na drugom mjestu se penje na piramidalno postavljne drvene pritke vezane pri vrhu da prinosi budu što veći, a ispod će biti ugodna polusjena za neke druge biljke i za rad.
Korist i zdravlje
U ovom malu vrtu vrtlara amatera stalno ima nešto za ubrati, što znači da pored relaksacije vrt daje korist i zdravlje, jer se uglavnom povrće uzgaja na ekološki prihvatljiv način. Vrtlari amateri se rado druže na tim parcelicama i razmjenjuju savjete, sjemena i rasad.
Evo, ovakve aktivnosti su dobre za vlast, jer ljudi obrađuju još neiskorištene urbane površine, doprinose kućnom budžetu i ugodno umorni od aktivnosti u vrtu mirnije zaspu i pored hiljade domaćih i svjetskih problema. Ako zemlja plače za vrijednim rukama u našim napuštenim selima, periferije gradova oživljavaju zahvaljujući urbanim vrtlarima amaterima, kako u svijetu tako i kod nas. Možda ste i vi među njima ili ćete to postati. U svakom slučaju, želim vam puno uspjeha i zadovoljstva.
