Drveće u urbanim sredinama: Evo kako zelenilo mijenja gradove

Veoma sam se obradovala da su nedavno građani ustali protiv rušenja drveća u naselju Hrasno u Sarajevu i na Marijin dvoru. Za sve ljude moje struke i za sve ekološki osjetljive i obrazovane građane to je velika činjenica koja potvrđuje da se budi svijest o značaju drveća u urbanim sredinama.

Pravilo 3-30-300

Drveće održava stalan nivo kisika u zraku, a fotosintezom smanjuje nivo ugljičnog dioksida (CO₂), smanjuje temperaturu od 1 do 8 stepeni C, time i potrošnju energije u ljetnom periodu, doprinosi ugodnijoj klimi i mikroklimi kroz stvaranje sjene, smanjuje buku za 6 do 10 decibela, zadržava čestice prašine, štetnih materija, teških metala, isparenja od automobila i industrijskih zagađenja, čuva plodno tlo i smanjuje eroziju, te konačno ono što mnogi ljudi ocjenjuju kao najvažnije - uljepšava i oplemenjuje prostor.

Više od ukrasa

Kažu da štiti kuću od zla: Zasadite ovaj majski cvijet i prizovite sreću

Već sam pisala o tome, ali mislim da treba ponoviti da svjetski poznati pejzažni arhitekti smatraju da bi se u urbanim sredinama trebalo pimjenjivati pravilo 3-30-300, a to znači da svaki građanin iz svoga doma treba da vidi 3 stabla, da 30% urbanih površina treba biti pod krošnjama drveća i da svaki građanin ima na raspolaganju zelenu površinu na udaljenosti do 300 m. Imamo li mi to u našim gradovima? Ovo je prilika građanima da to provjere i da se na demokratski način zalažu da bude tako, a ne da sve više prostora bude pod betonom umjesto pod zelenilom. Pratim i nove planove u kojima ima ucrtanog drveća, ali jedno je crtanje, a drugo realnost koliko i koje je posađeno i kako je održavano nakon izgradnje građevinskih objekata.

Strogi centar Ljubljane pun urbanog zelenila

Ovoga proljeća iz nekih mojih privatnih razloga dosta vremena provodim u Ljubljani i naravno pratim zbivanja u mojoj struci. Općina Ljubljana je dio svjetske mreže koja doprinosi značaju brige za urbano drveće. Općina već nekoliko godina provodi izbor najljepšeg drveta i drvoreda u Ljubljani po prijedlozima, a zatim i digitalnom glasanju građana. Građani Ljubljane su pozvani da promatraju drveće, predlažu i upoznaju se sa značajem drveća za kvalitet života u gradu. Navode da im je cilj osviješćivanje građana o značaju drveća za grad. Da su to ozbiljno shvaćene i urađene aktivnosti u Ljubljani, potvrđuju Fondacija “Arbor day” i FAO – UN organizacija za prehranu i poljpoprivredu, koje su u okviru programa “Tree cities of the World” Ljubljani dodijelili već šestu godinu zaredom naziv “mjesto drveća”.

Pozitivni primjeri

Baš zbog toga sam uzbuđena, kao što sam na početku napisala, da se i kod nas u Sarajevu budi svijest kod građana o značaju drveća i da ga ne daju sjeći bez razloga. Realno je spomenuti i komisije koje odlučuju o sječi da li su dovoljno odgovorne u svome poslu. Isto tako KJKP “Park”, koje je odgovorno za izgradnju i održavanje zelenila u gradu, moralo bi ozbiljnije raditi na kvalitetnijoj sadnji, održavanju i odlučivanju kada i zašto sjeći neka stabla. Nikako ne bi smio biti razlog za sječu proširenje parkinga ili, ako se tako nešto već čini, drveće treba obavezno kvalitetno zaštititi da nastavi sa rastom i razvojem iza radova.

Pješačka zona uz rijeku Ljubljanicu

Pogledajte nekoliko fotografije iz zelene Ljubljane, kako izgleda drveće, kako i gdje se sadi i kako se održava. Neka nam to budu pozitivni primjeri.

Nadam se da će sve više građana BiH u svojim vrtovima saditi, a i čuvati i cijeniti drveće u urbanim sredinama, poput na početku spomenutih primjera, koji, na sreću, nisu jedini i to mi daje nadu da se nešto mijenja nabolje u interesu svih nas i naših budućih generacija.