Drveće nas hladi, ali ga ostavljamo da se suši: Ko brine o sadnicama Sarajeva?
Platane u Alipašinoj ulici
Ovogodišnje ekstremno visoke temperature su nam dovoljan dokaz da o prirodi koja nas okružuje i pruža uslove za kvalitetniji i zdraviji život treba da brinemo na pravi način, jer i priroda, konkretnije biljke, pogotovo drveće brine da što zdravije i uspješnije podnesemo te ekstreme.
Odraslo drveće izvanredno podnosi visoke temperature i sušu baš zahvaljujući razvijenosti dubokog korijenovog sistema, koji crpi vodu i hranu iz dubine tla za preživljavanje i obavljanje svojih fizioloških procesa, poput fotosinteze u kojoj koristi ugljični dioksid, a u atmosferu vraća toliko svima nama potreban kisik.
Zdravija klima
Napominjem, odraslo drveće, jer mlado, tek posađeno drveće je kao dijete, treba ga nekoliko godina njegovati, prije svega zalijevati u periodu suše, da bi pustilo dovoljno duboko korijenje za buduće preživljavanje. Ističem značaj njege drveća prve dvije - tri godine iza, podrazumijeva se, kvalitetne sadnje, zbog toga što se kod nas dešava ne samo amaterima već, što je za svaku kritiku i stručnjacima, da se novo posađeno drveće osuši u prvoj, drugoj ili trećoj godini iza sadnje, zbog nekvalitetnog ili nikakvog održavanja.
Urbano i prirodno zelenilo u Sarajevu
Znam dosta primjera i imam foto dokaze za stradalo novoposađeno drveće zadnjih godina. Boli me primjer osušenog drveća u drvoredu Ivan Cankar kod Porodilišta, jer su na moju inicijativu Slovenskom društvu Cankar donirane sadnice Mestne občine Ljubljana gradu Sarajevu (26 sadnica 2019. godine) od kojih se 30% osušilo i moralo je biti nadosađeno. Za nadati se da će preživjeti. Nedavno posađene strogo oblikovane sadnice u Bulevaru Ivice Osima su zelenilo koje spada u Srednji, a ne u 21. vijek, vijek ekološke osviješćenosti. Te sadnice nemaju skoro nikakvu ekološku vrijednost, puno košta njihovo održavanje i oblikovanje, a dio ih se već sada suši. Zašto? Sve to košta i mi plaćamo.
Bulevar Ivice Osima
Ali, Sarajevo ipak ima dosta nakon rata posađenih drvoreda, parkova i drveća (vidi priložene fotografije). Za pohvalu je da su sa puno entuzijazma sađene i njegovane sadnice donirane iza rata koje su danas prepoznatljivo izvanredno zelenilo Sarajeva (drvoredi u Bulevaru Meše Selimovića, u Alipašinoj ulici, parku Safet Isović kod Druge gimnazije, japanske trešnje i ukrasne jabuke po Sarajevu i dr.).
Ovaj puta i o tome što drveće znači za zdravlje stanovništva. Posebno je to važno u urbanim sredinama, gdje se svi materijali ugriju više od zraka osim drveća. Drveće je dio prirode koji hladi zrak zahvaljujući fiziološkim procesima u njemu. Ispod drveća može temperatura zraka biti niža od 1 do 8 stepeni C. Osim toga, drveće ublažava klimatske promjene. Drveće ima i niz drugih vrijednosti: stvaranje zdravije klime i mikroklime, smanjenje buke i zagađivanja zraka, te pozitivan učinak na fizičko i mentalno zdravlje stanovnika.
Drvored kod Porodilišta
Sadnjom drveća se stvaraju uvjeti za zdraviji i ekonomičniji život u urbanim sredinama.
Poželjno pravilo
Opet ponavljam poželjno pravilo 3 – 30 – 300, koje zagovaraju uvaženi evropski urbanisti i pejzažni arhitekti. To znači da svaki građanin treba da iz svoga stana vidi tri drveta, da je 30% urbane površine pokriveno krošnjama drveća i da je do najbliže dostupne zelene površine najviše 300 m. Svako od nas može provjeriti koliko su zadovoljeni ovi kriteriji kod nas.
Veseli me da ima sve više građana koji, koristeći društvene mreže, upozoravaju na sječu stabala i brinu o svakom drvetu. To su primjeri iz Sarajeva. Sama ne mogu prežaliti posječenu platanu pored katedrale. Ona je vrsnica platana iza zgrade Predsjedništva, koje su blagodet centra Sarajeva. Za pohvalu je da je njihovo korijenje blagovremeno sanirano uz ulicu Branislava Đurđeva i u savršenoj su kondiciji za njihove godine.
Uživajmo u hladovini i dobrobiti zelenila našeg Sarajeva, ne samo na ovim fotografijama već i šetnjom u ove vruće ljetne dane.
