Nakon desetljeća rasta drastično opala prodaja gramofonskih ploča - hoće li još više poskupiti?

Cijene ploča su sve veće/ Ilustracija/

Cijene ploča su sve veće/ Ilustracija/

Cijene ploča su sve veće/ Ilustracija/
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Prodaja vinila, koja je posljednjih godina bilježila rast, suočava se s drastičnim padom u 2024. godini, što je simptom šireg trenda koji pogađa tradicionalne glazbene formate širom svijeta. Prema najnovijem izvješću Billboarda, prodaja vinila pala je za čak 33,3%, smanjujući se s 34,9 milijuna jedinica u 2023. godini na samo 23,3 milijuna u 2024. godini.

Ovaj pad nije izoliran slučaj. Prodaja CD-ova također je pala za 19,5%, dok su digitalni albumi zabilježili pad od 8,3%. Sveukupna prodaja albuma u svim formatima smanjila se za 23,8%, sa 75,5 miliona na 57,5 miliona jedinica, piše muzički portal Ravno do dna. Istovremeno, streaming platforme bilježe porast od 7,2%, što sugerira da se sve više slušatelja okreće digitalnim platformama umjesto fizičkim formatima.

Međutim, ozbiljnost pada prodaje vinila posebno se ističe, s obzirom na njegov kontinuirani rast u posljednjem desetljeću. Nekoliko faktora doprinosi ovom padu. Prvi i možda najvažniji je porast cijena vinila. Novi naslovi i reizdanja često koštaju između 50 i 60 eura, dok neka ograničena izdanja dosežu cijenu od čak 100 eura. S obzirom na sve veće troškove života, mnogima je kupnja vinila postala luksuz koji si ne mogu priuštiti.

Osim visokih cijena, i proizvodnja vinila postaje sve skuplja. Prešanje ploča je kompleksan i dugotrajan proces, a problemi u lancima opskrbe dodatno su pogoršani tijekom pandemije. Troškovi sirovina, poput PVC-a, također su porasli, što sve zajedno dovodi do rasta cijena ploča. Ovaj problem dodatno je otežan manjkom proizvodnih pogona i kvalificiranih radnika, što stvara uska grla u proizvodnji.

Iako su cijene vinila već bile u porastu, tržište je do sada uspjelo podnijeti te troškove. Međutim, s najnovijim padom prodaje, jasno je da je situacija postala složenija i da se potrošači sve teže odlučuju za kupnju fizičkih izdanja. Ovo možda ukazuje na dugoročniju promjenu u potrošačkim navikama, gdje digitalni sadržaji postaju dominantni, dok fizički formati sve više gube na značaju.