Istina je drugačija nego što mislite: Kako i zašto je počela ženska depilacija?

U današnje vrijeme glatka koža mnogima predstavlja simbol urednosti, ljepote i ženstvenosti. Ipak, praksa uklanjanja dlačica, iako danas gotovo neizostavna, nije oduvijek bila dio svakodnevnog života žena.

Još početkom 20. stoljeća žene su rijetko brijale tijelo, a dlačice se nisu smatrale nepoželjnima. Sve se počelo mijenjati s razvojem modne industrije, promjenom krojeva odjeće i snažnim utjecajem reklamnih kampanja koje su stvorile novi ideal – glatku, besprijekornu kožu. Tako je nešto sasvim prirodno postalo problem koji treba „riješiti“.

Savjet koji mijenja igru

Svi ga moraju znati: Ovaj genijalni trik produžava život vašim farmerkama

Stvaranje potrebe za uklanjanjem dlačica

Početkom 20. stoljeća tržište za ženske proizvode za uklanjanje dlačica nije ni postojalo – trebalo ga je tek izmisliti. Prekretnica se dogodila 1915. godine. S porastom popularnosti haljina bez rukava, ženski pazusi su postali vidljivi kao nikada prije. Kompanija Gillette prepoznala je priliku i lansirala „Milady Décolleté“, prvi brijač namijenjen ženama. Iako je zapravo bio samo prepakovani muški brijač, marketinška kampanja bila je ključna.

U oglasu časopisa Harper's Bazaar iz te godine jasno je pisalo:

„Ljetna haljina i moderni ples čine uklanjanje neželjenih dlačica nužnim.“

Dlake su odjednom postale „neprikladne“, „ružne“ i „nehigijenske“. Marketinški stručnjaci pažljivo su birali riječi – koristili su izraze poput „zaglađivanje“ umjesto „brijanje“, kako bi sve zvučalo ženstvenije i elegantnije.

Nakon pazuha – na red dolaze noge

Kako su se suknje skraćivale tokom 1920-ih i 1930-ih, ideja o glatkim nogama počela je ulaziti u modu. Ipak, ključni trenutak kada je brijanje nogu postalo masovno prihvaćeno desio se tokom Drugog svjetskog rata.

Zbog ratnih okolnosti, proizvodnja najlonskih čarapa skoro je potpuno obustavljena jer su sirovine preusmjerene za vojnu upotrebu. Žene su ostale „golih nogu“, a dotjerivanje je bilo shvaćeno kao patriotska dužnost radi podizanja morala. Brijanje nogu postalo je praktično rješenje. U samo nekoliko godina, uklanjanje dlačica s nogu postalo je svakodnevna rutina.

Ljepota po svaku cijenu – čak i uz rizik po zdravlje

Prije pojave sigurnosnih brijača, žene su se izlagale ozbiljnim rizicima radi glatke kože. Prema podacima muzeja The Henry Ford, rani recepti za depilacijske kreme često su sadržavali opasne hemikalije poput arsena i živinog bromida.

U nekim salonima koristili su se čak i rendgenski aparati za trajno uklanjanje dlačica, što je kod pojedinih žena izazivalo čireve i tumore. Pritisak nije bio samo estetski – početkom 20. stoljeća, dlakavost se povezivala s primitivizmom, dok se glatka koža smatrala znakom višeg evolucijskog nivoa i ženstvenosti. Biti bez dlačica postalo je dokaz „čistoće“ i pripadnosti savremenom društvu.

Od trenda do standarda

Tako je, u samo nekoliko decenija, zahvaljujući vještom marketingu i nizu historijskih okolnosti, uklanjanje dlačica prešlo put od nepostojeće prakse do neupitnog standarda ženstvenosti.

Iako se današnje norme sve češće preispituju, naslijeđe ove stogodišnje kampanje i dalje oblikuje svakodnevne rituale miliona žena širom svijeta, piše The Henry Ford.