Zagreb, prijestolnica neobičnih muzeja

Kasnije sam okinula selfi u zlatnoj kadi, s krunom na glavi i hrpom dolara oko sebe, ležala na čavlima, navukla odijelo bodljikave ribe i okušala se u sumo-hrvanju, pretvorila se u Gričku vješticu, ali i putovala na drugi kontinent - kroz naočale.

Dobro došli u svijet privatnih muzeja. Ovdje ćete naučiti nešto novo, možda se samo dobro zabaviti, a možda otkriti da i vi imate priču za izložiti.

Za Zagreb kažu da je grad s najviše muzeja po glavi stanovnika. To je točno samo ako svaki projekt koji u nazivu koristi taj pojam doista tako i shvaćamo, jer muzej je prema definiciji neprofitna i trajna institucija u službi društva, koja istražuje, prikuplja, čuva, interpretira i izlaže materijalnu i nematerijalnu baštinu. Privatni osnivači posljednjih su godina pootvarali mjesta za najrazličitije oblike "edutainmenta", učenja kroz zabavu, njih čak 16. Turistička zajednica grada Zagreba na jednom je mjestu objedinila sve neobične zagrebačke zbirke i atrakcije na jednu platformu pod nazivom "Museums, maybe". Lokalci i turisti su novi koncept objeručke prihvatili, a mi smo pokušali odgonetnuti u čemu je tajna njihova uspjeha.

Pioniri na ovom polju u Zagrebu bili su ekipa iz Muzeja prekinutih veza, osmišljenog početkom dvijetisućitih, a otvorenog 2010. godine. Priče i artefakti propalih ljubavi u zagrebačkoj su publici probudili interes za muzej s nemuzejskim postavom, a popularnost mu nije pala ni 16 godina kasnije, kada je scena osjetno zasićenija. Naime, samo lani otvorena su tri nova: Muzej putovanja, Antimuzejski autobus i Muzej povijesti videoigara.

Nakon dvije godine osmišljavanja projekta i par mjeseci "kalibracije" prostora, u rujnu prošle godine otvoren je Muzej putovanja.

- S obzirom na to da smo pokušali spojiti tradicionalni pristup s interaktivnim sadržajima, trebalo nam je nekoliko mjeseci da postignemo optimalne brzine i jasnoće reprodukcije snimki s projektora - pojašnjava Igor Bulatović, voditelj muzeja, koji nas je proveo prostorom i uputio u detalje.

Muzej konceptualno vodi posjetitelja kroz dvije etape: prvoj je cilj prikazati razvoj putovanja od prapočetaka do danas, a drugoj dopustiti posjetitelju da sam uroni u iskustvo pomoću snimki domaćih i svjetskih lokacija, multisenzornih kutija koje kombiniraju vizualno i taktilno iskustvo i VR naočala. Nositelj i inicijator cijelog projekta je Kompas grupa sa sjedištem u Ljubljani.

- Za sada smo jedini ovakav muzej u svijetu. Postoje muzeji transporta, turizma, ali muzej koji se bavi fenomenom putovanja još ne postoji - otkriva.

Razmišljajući o fenomenu putovanja, dodaje, za cilj su odredili omogućiti doživljaj različitih destinacija, ali i pružiti iskustvo planiranja vlastitog putovanja.

- Taj osjećaj ushićenosti, zadovoljstva i pozitive koji čovjek ima planirajući katkad je bolji i od samog putovanja - priča nam voditelj.

Putovanje iz dokolice, naučit ćete u muzeju, novijeg je datuma jer su ljudi u prošlosti najčešće mijenjali lokacije da bi preživjeli. Ljudi putuju otkada postoje, reći će naš vodič, samo se motivacija mijenja.

- Znamo se našaliti da bi moderni 'backpacker' zvao HGSS da ga spasi, dok bi HGSS-ovci za spašavanje zvali drevnog putnika - kaže.

Penjemo se na drugu etažu muzeja.

- Podijelili smo prostoriju na tri regije: mediteransku, planinsku i kontinentalnu - pojašnjava nam vodič dok ulazimo u jednu od tri multisenzorne kutije.

Unutra se izmjenjuju snimke karakteristične za podneblje kutije u koju ste ušli, a osim toga, možete rukom opipati bilje ili kamen, donesene iz određene regije.

Isprobavam jedne od izloženih VR naočala. Zvonjava, tutnjava, vika. Odjednom se nalazim u krugu muškaraca odjevenih u oprave od ovčje kože, na glavama nose maske s rogovima, imaju zvona zavezana oko pojaseva i sjekire u rukama. To je originalna snimka, govori nam vodič, dodajući da su grobnički zvončari tradicionalno imali ulogu čuvara stoke, a zvonjavom su se štitili od napada divljih zvijeri.

Ideje za budućnost uključuju pokretanje franšize nakon što Muzej osvoji zagrebačka srca. Bulatović je kazao i što misli o velikom broju privatnih muzeja u Zagrebu.

- Mi to vidimo kao nešto pozitivno. Kvalitetni muzeji obogaćuju kulturnu, ali i generalnu ponudu sadržaja u gradu, i za domaće ljude i za turiste. Svima je u cilju da turist provede u Zagrebu i više od tri dana, koliki je trenutačni prosjek - ističe.

A prije nešto više od šest mjeseci Zagreb je dobio Muzej povijesti videoigara. Osnivač, Damir Šlogar, i sam je radio u industriji videoigara u Kanadi, sudjelujući na više od 150 naslova, uključujući globalno popularne serijale kao što su Shrek, Barbie i Battlefield, da bi nakon vlastite uspješnice, mobilne igre My singing monsters, prodao kompaniju i vratio se u Zagreb. Uložio je dva i pol milijuna eura do otvorenja, i što je još vrjednije, više od 20 godina rada na sakupljanju videoigara i povezanih sadržaja, kako bi ih naposljetku predstavio u svom gradu.

- Damir je sve radio sam, tako da je ovaj muzej isključivo njegova vizija. Nije ovdje riječ o profitu, nego o želji da u gradu Zagrebu postoji jedan ovakav muzej - govori nam voditelj muzeja Marko Kaselj.

Upravo zbog toga u Muzeju povijesti videoigara nema priče o širenju i franšizama - fokus je iskustvo na tri kata u Draškovićevoj 10. A to je iskustvo pravog, ozbiljnog muzeja.

Prvi eksponat, takozvani osciloskop, preteča je videoigre iz 1958. čiji je stvoritelj William Higinbotham, fizičar koji je sudjelovao u stvaranju atomske bombe. Odmah do osciloskopa nalazi se i najskuplji eksponat u muzeju, prva arkada tvrtke od koje je nastao kapitalac u svijetu videoigara Atari, vrijedna više desetaka tisuća eura. Marko nam pojašnjava da je kupljena na jednoj aukciji i da ih je napravljeno svega 1500. To je ujedno i gotovo jedina arkada koju nije moguće isprobati u muzeju.

- Ovo je najveći Pac-Man na svijetu - govori nam vodič dok primam crvene palice i pritišćem tipku za Start.

Pong, Odyssey, Donkey Kong, najveći Pac-Man na svijetu čine samo manji dio onoga što možete igrati, a prema riječima voditelja Marka, uistinu ih igraju svi.

- Od sedam do 77 godina. Dolaze nam i bake i djedovi s unucima u vrijeme kad su roditelji na poslu. U pamćenje mi se urezao primjer jedne bake i njezine unuke koje zajedno igraju Mortal Kombat, igru u kojoj se dva lika bore jedan protiv drugog. Nastala je prekasno da bude bakina generacija, a prerano da bude generacija njezine unuke, no ipak, njih dvije su igrale i uživale u njoj - objašnjava.

Djeca su u čudu jer roditelje i računalne igrice u njihovu životu povezuju zabrane, ističe, dok ih ovdje vide potpuno drugačije.

- I djecu često ponese entuzijazam jer se mogu približiti iskustvu roditelja kroz isti medij. Naime, jako puno djece koja ovdje dođu već je upoznato s Gameboyem ili Tamagotchijem koji pripadaju generaciji njihovih roditelja - tvrdi vodič.

Morali smo pitati: jesu li svi zaposleni u muzeju gameri?

- Nije bio preduvjet za posao, ali svi smo pasionirani oko videoigara, da - odgovara Marko.

Godina 2024. također je iznjedrila tri nove zvijezde na ovom nebu: Kuću karikature Ota Reisingera, Muzej zaboravljenih priča i Muzej kravate u Opatičkoj ulici. Svaki od ovih 16 privatnih muzeja nalazi se u užem središtu grada.

Među novootvorenima koje smo posjetili je Muzej smijeha - jedini u kojem vas na ulazu dočeka molba da obujete navlake za cipele. I da ostavite brige pred vratima.

- Ovo je muzej koji briše negativu i pokušava nas katapultirati u drugi svijet, u kojemu se budi ono naše unutarnje dijete - govori Andrea Golubić, osnivačica muzeja.

Šarenilo prostora, neobični eksponati i pregršt detalja kao da vas uvlače u paralelni svijet. Na svakom koraku nalazite nešto što vam izmami osmijeh.

- Puno je tu ručnog rada i unikatnog dizajna. Primjerice, ljudi koji su radili za Netflix, Gladijator i druge svjetske uspješnice i brendove su radili ili dizajnirali nešto u muzeju - obavještava nas Filip Majić, voditelj marketinga u muzeju, koji se u slobodno vrijeme bavi i stand-up komedijom.

Kroz cijeli postav prate vas likovi iz stripa osmišljenog baš za ovaj prostor.

- Gospodin H, glavni junak stripa, jedan je tipičan Hrvat, hejter, koji prezire svoj posao, grupe ljudi, cinik, sarkastični lik kojemu je teško izmamiti osmijeh na lice - objašnjava Andrea ideju koja stoji iza nastanka stripa.

Likovi su ovdje s razlogom - da se posjetitelji s njima poistovjete. Razmišljam o tome jesam li i sama tipična Hrvatica Hejterica.

- Smijeh djeluje terapeutski, u to čvrsto vjerujemo - kaže Andrea. Dodaje i da muzej redovito posjećuju i korisnici dnevne bolnice Vrapče, a povodom prvog rođendana pokrenuta je akcija prikupljanja sredstava za instrumente bolnice za psihotične poremećaje. Dio svake ulaznice izdvaja se upravo u tu svrhu.

Prije "svečanog" spuštanja toboganom u srce muzeja, morali smo proći kroz tzv. čistilište. Kako će vas pročistiti, ostavljamo vam da sami otkrijete. Nakon toga, pravac u tobogan.

Završavamo u bazenu loptica, koji, naglašava Andrea, čiste svakog tjedna.

- Već dva puta se dogodilo da je muškarcima u lopticama ispao vjenčani prsten, oba puta je bio petak. Ne znam radi li se o slučajnostima - smije se Andrea dok nas vodi do jednog sasvim neobičnog ležaja.

Liježem, pod glavu dobivam jastuk. Filip pritišće crvenu tipku. Odjednom me s ležaja podižu čavli. Nije posve bezbolno, ali tražim još jedan pokušaj. Nakon toga više ništa ne djeluje pretjerano, pa ni navući odijelo bodljikave ribe i okušati se u sumo-hrvanju s Andrejom i Filipom.

Pred Muzejom smijeha velika je godina: osim stand-up showova, pokreću i open-mic večeri na hrvatskom i engleskom jeziku, događaje na kojima svatko može isprobati svoje komičarske vještine. U planu im je i nešto sasvim novo - dječji stand-up.

U samom srcu Zagreba, u Radićevoj ulici, nalazi se Muzej selfieja. Mjesto u kojemu ste istovremeno posjetitelj i glavni eksponat. Osim zagrebačke, franšiza postoji i u Beogradu, Dubrovniku i Opatiji. Svi su koncipirani u dva dijela - jedan zabavni, drugi edukativni, usmjeren na povijest grada u kojem se nalaze.

- Najveći su nam hitovi zlatna kada i zatvor, njih možete pronaći u svim našim muzejima jer franšiza to zahtijeva - govori Karla Gaši, voditeljica muzeja.

Omaleni prostor podijeljen je u tri sobe, svaka je nakrcana selfie postajama: vještičja metla i šešir, glazbeni studio, bazenčić s lopticama... I, naravno - zlatna kada ispunjena papirnatim dolarima.

Na stolici skrivenoj od pogleda stoji nekoliko različitih kruna - biram najraskošniju, sjedam u kadu i uljudna djelatnica baca istrgane novčanice po meni. Osjećaj neugode ipak nadjačava moju taštinu.

- Edukativni dio fokusira se na lokalne specifikume: kumica s Dolca, veliko licitarsko srce, postaje vezane uz Matiju Gupca i Gričku vješticu - pojašnjava Karla.

Muzej ulazi u petu godinu postojanja, a za to vrijeme jasno su se iskristalizirale ciljne skupine.

- Najviše je turista i škola. Mislili smo da će dolaziti samo mlađi naraštaji, ali dolaze ljudi od osam do 88 godina, najviše tijekom ljeta i u vrijeme Adventa - ističe Karla.

Dodaje da je odlično to što surađuju s puno brendova jer se ljudi fotkaju i objavljuju na društvenim mrežama, a to je, kaže, nekonvencionalan način marketinga. Povremeno se ondje snimaju i TV prilozi, editorijali, teambuildinzi i Instagrameri.

Muzej selfieja možda je najviše usmjeren na vizualni doživljaj. S druge strane, muzeji s naglašenom zagrebačkom crtom, poput Muzeja novog vala koji je otvoren 2022. i Muzeja 80-ih koji je pokrenut 2017., posjetiteljima nude autentičan uvid u lokalnu kulturnu scenu: fotografije novovalnih bendova, koncertni plakati, rukopisi pjesama, primjerci lista Polet...

Jedan od dugovječnijih i popularnijih privatnih muzeja u Zagrebu je Muzej mamurluka. Otvoren je krajem 2019. kao jedini muzej u svijetu koji se bavi temom "dana poslije", u njemu ćete pročitati istinite priče o pijanstvu i mamurluku, što posjetitelja, što samih osnivača. A možete i popiti pivo.

Prostor u Vlaškoj 55 poprilično je velik, u njega su se preselili prije tri godine.

- Priče smo u početku skupljali od poznanika i prijatelja, a s vremenom su nam posjetitelji počeli slati svoje. Imamo knjigu ovdje u muzeju ili nam ih šalju mailom - kažu nam.

Zamjećujemo dugačku crvenu sofu izloženu u prostoru.

- To je naša legendarna crvena klupa. Prvo je bila kod nas u muzeju, a kad smo se rješavali stvari, objavili smo je u grupi Sharing is caring. Netko se javio, ostavili smo je vani. No, taj netko nije pokupio klupu, uzeo ju je netko drugi. Putovanje klupe po gradu trajalo je nekoliko mjeseci, onda su nam poslali slike, a na kraju su je vratili - ispričao nam je Rino legendu koja je ovjekovječena čak i na košarkaškom obruču.

Osim zabavnih priča o pijanstvima, u Muzeju mamurluka ih možete i doživjeti. Barem donekle. Tu su "pijane" naočale za hod po ravnoj liniji, klimav pod, pa čak i simulacija vožnje auta.

Odnedavno nude i teambuildinge te edukativne ture za škole koje vode psiholozi, a koje uče mlade o rizicima konzumacije alkohola.

Muzej čokolade još je jedno mjesto u kojem će vaša osjetila biti potpuno angažirana. Posjetitelji to cijene, toliko da ga je TripAdvisor lani uvrstio u top 10 posto najboljih aktivnosti na putovanjima u svijetu.

Kada je riječ o globalnoj prisutnosti, Muzej iluzija pravi je svjetski prvak među franšiznim muzejima - i sve je počelo upravo u Zagrebu.

Prilazim njihovom Vortex tunelu. Izgleda bezazleno: samo treba prijeći s jedne strane kratkog mostića na drugu, dok se oko mene vrti platno. Ma sitnica, pomislim.

Naravno, nije bila. Šetnja tim mostom ispala je najjača iluzija u cijelom muzeju. Vrtoglava rotacija platna toliko zbunjuje mozak da vas obuzme pravi, iskonski strah od pada. Jedini spas? Pogled prema dolje i tvrdoglavo uvjeravanje samog sebe da ipak stojite čvrsto - s obje noge na zemlji.

Muzej vas na svakom koraku podsjeća koliko je percepcija varljiva, a stvarnost sklona trikovima. Usput vas čekaju i simpatični foto-kutevi, kao i iluzije koje imaju smisla tek kad ih pogledate kroz objektiv.

Više su me zanimale vizualne instalacije poput trostrane Rubikove kocke, one koje, kad ih jednom "uhvatite" na jedan način, više nikada ne možete vidjeti drugačije.

Od otvorenja 2015. prostor je temeljito obnovljen, obogaćen novim eksponatima (poput spomenutog Vortex tunela), a najnovija je vijest - strateška akvizicija američke investicijske kuće Brightwood Capital Advisors.

- Prodaja Muzeja iluzija američkom investicijskom fondu neće donijeti nikakve promjene u samom muzeju u Zagrebu. Sve poslovne aktivnosti, operacije i dnevno funkcioniranje ostaju isti kao i do sada, bez ikakvih utjecaja na lokalno poslovanje ili posjetitelje - poručili su.