Slovenija seli težište u Ženevu i pojačava utjecaj na globalna prava

Preuzimanjem trogodišnjeg mandata u Vijeću UN-a za ljudska prava 1. siječnja 2026., međunarodno djelovanje Slovenije preselilo se u Ženevu – grad uz jezero, gdje se susreću države i vrijednosti, koje su u razdoblju globalnih kriza izložene posebnim iskušenjima.

Slovenija je imala dvije intenzivne godine djelovanja u Vijeću sigurnosti UN-a u New Yorku. To razdoblje obilježili su ratna žarišta, humanitarni izazovi i zahtjevne političke rasprave. Iskustvo iz tog vremena nastavljeno je početkom godine u Vijeću UN-a za ljudska prava. Vodeće načelo Jačamo povjerenje, štitimo budućnost (engl. Building trust, securing future) ostaje i dalje središnja poruka slovenskog multilateralnog djelovanja.

Dvije godine u središtu odlučivanja

Slovenija je mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a zauzela u jednom od najneizvjesnijih razdoblja posljednjih desetljeća. Međunarodni sustav bio je pod snažnim pritiskom, dijalog među državama često ograničen, a povjerenje krhko. Unatoč tome, afirmirala se kao zagovornica međunarodnog prava, multilateralizma i zaštite civila. Njezino djelovanje temeljilo se na brzim reakcijama, jasnim stajalištima i spremnosti na preuzimanje odgovornosti čak i o politički izazovnim temama.

U Vijeću sigurnosti UN-a Slovenija je ojačala svoju međunarodnu prepoznatljivost jasnim stajalištem, povezujućom ulogom i inicijativama za zaštitu civila u kriznim situacijama/Arhiv

Kao predstavnica istočnoeuropske regije preuzela je upravljanje dosjeima za Ukrajinu te Bosnu i Hercegovinu. U slučaju Ukrajine odigrala je važnu povezujuću ulogu između europskih članica Vijeća sigurnosti i Sjedinjenih Američkih Država, čime je doprinijela većoj usklađenosti u zapadnom prostoru. U slučaju Bosne i Hercegovine, postigla je da se Vijeće sigurnosti, nakon niza godina, ponovno oglasi o stanju u zemlji – prvo javnom izjavom, a na kraju mandata i predsjedničkom izjavom povodom 30. obljetnice potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.

Slovenija je u Vijeću sigurnosti UN-a vodila dosje za Ukrajinu, kojoj posebnu pozornost posvećuje i u mandatu Vijeća UN-a za ljudska prava od 2026. do 2028. godine/Arhiv

Njezino je stajalište bilo prepoznatljivo i izvan europskog prostora. U raspravama o Gazi ustrajala je na zaštiti civila, poštivanju međunarodnog humanitarnog prava i podršci humanitarnim djelatnicima. U ime deset izabranih članica Vijeća sigurnosti vodila je inicijativu za rezoluciju o Gazi te pomogla u oblikovanju skupine pristaša UNRWA-e. U slučaju Sudana dosljedno je upozoravala na razmjere patnje stanovništva, glad i razaranje civilne infrastrukture te pozivala na odgovornost za kršenja.

Slovenija je dvaput predsjedala Vijećem sigurnosti UN-a, dvaput koordinirala skupinu od deset izabranih članica, vodila službeni terenski posjet stalnih predstavnika Siriji i Libanonu te sudjelovala u pripremi i usklađivanju više rezolucija, predsjedničkih izjava i zajedničkih stajališta. Posebno značajan suštinski doprinos predstavljao je pregled mirovne arhitekture UN-a, koji je Slovenija, zajedno s Egiptom, uspješno dovela do suglasnog usvajanja istovjetnih rezolucija u Vijeću sigurnosti i Općoj skupštini.

Ljudska prava kao prirodan nastavak

Slovenija je ove godine preuzela trogodišnji mandat u Vijeću UN-a za ljudska prava, pri čemu se bitni prioriteti nisu promijenili. Vijeće UN-a za ljudska prava središnje je tijelo UN-a za rješavanje problema ljudskih prava i situacija u pojedinim državama. U mandatu 2026.–2028. Slovenija će djelovati na područjima koja tradicionalno stavlja u prvi plan: ravnopravnost spolova te prava žena i djevojčica, ljudska prava i okoliš, prava djece, prava starijih osoba, obrazovanje o ljudskim pravima i prava manjina. Posebnu će pozornost posvetiti Ukrajini, Bliskom istoku i Sudanu te će se odazivati i na druge slučajeve koji će zahtijevati pozornost ovog tijela UN-a.

Ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon posjetila je Indiju u ožujku 2025./Arhiv

Slovenija se zalaže za objektivno, transparentno i učinkovito djelovanje mehanizama Vijeća – od Univerzalnog periodičnog pregleda do posebnih postupaka. Važan dio njezina pristupa čini suradnja s Uredom visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, nevladinim organizacijama i civilnim društvom. Ova otvorenost proizlazi iz iskustava stečenih u Vijeću sigurnosti, gdje se upravo kombinacija jasnih stajališta i spremnosti na dijalog pokazala učinkovitom.

Rad u Vijeću UN-a za ljudska prava vremenski se podudara i s članstvom Slovenije u Izvršnom odboru UNICEF-a u razdoblju 2025.–2028., što dodatno naglašava važnost zaštite djece i najranjivijih skupina.

U Vijeću UN-a za ljudska prava Slovenija će nastaviti rad na području ravnopravnosti spolova, zaštite ljudskih prava i rješavanja kriznih situacija u svijetu Fotografije Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RS/Arhiv

Vanjskom promatraču New York i Ženeva mogu se činiti udaljenim točkama na karti svijeta. U stvarnosti, riječ je o središtima gdje se donose odluke koje utječu na svakodnevni život ljudi diljem svijeta. Slovenija nastupa kao država koja svoju međunarodnu prepoznatljivost gradi na povjerenju, stručnosti i ustrajnosti.

Slovenia logo/Arhiv