Skriveni biser Šibenika: Kanal sv. Ante veličanstven je i jedini ulaz u kameni grad s mora
Kanal sv. Ante/Tom Dubravec
Ove jedinstvene lokacije na području su grada Šibenika i svojom bogatom poviješću, modernim audiovizualnim atrakcijama i sadržajima te bogatim programima svake godine privlače sve veći broj posjetitelja iz svakog kutka kugle zemaljske.
Kanal sv. Ante vrata su Šibenika, veličanstven i jedini ulaz u kameni grad s mora, a impresivna utvrda na samom ulazu priječila je dolazak Osmanlija u Šibenik, najvažniju luku na istočnoj obali Jadrana. Obuhvaća područje od šibenskog mosta do Tvrđave sv. Nikole i pripadajuće okolno more, dug je malo više od dva kilometra, širok 220 metara i dubok 40 metara. Zbog svoje impresivne vizure i prirodne raznolikosti od 1974. godine ima status zaštićenog krajobraza.
Kanal je jedinstven i po tome što se tu dodiruju more i rijeka Krka koja smjelo ulazi u morsko plavetnilo i dodaje mu sve nijanse svoje raskošne zelene boje. Pogled koji se iz kanala otvara na panoramu grada i Tvrđavu sv. Nikole, najimpresivniju utvrdu Mediterana, jamči nezaboravnost.
Pritom se, kažu za Like iz Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije, ovdje može i dobro zabaviti. Osim što je idealna za obiteljske i romantične šetnje, šetnica je pogodna za rekreaciju, bicikliranje i hiking te je opremljena spravama za vježbanje. Mudro je što prije vratiti dah od aktivnosti, trebat će ga, jer će nakon pogleda s dva vidikovca na grad Šibenik, cijeli Kanal sv. Ante ispred njega, šibenski arhipelag s Kornatima i Tvrđavu sv. Nikole dulje vrijeme ostati bez njega.
Na sredini kanala jedan je od najzanimljivijih speleoloških objekata na Jadranu - Špilja sv. Ante, koja nosi ime po svetom Antunu Pustinjaku, a u kojoj su kroz stoljeća mnogi pustinjaci, poput njega, pronašli utočište. Zadarski plemić i pustinjak Jeronim Cetrico živio je u špilji; u njoj je i pokopan 1615. godine. U špilji su pronađeni tragovi srednjovjekovnih začetaka Šibenika.
Špilja među svojim hladnim zidovima skriva pravo blago, crkvicu u svojim njedrima, u kojoj su i danas vidljivi središnji oltar iz 17. stoljeća, ostaci bočnog oltara te kamenica iz 15. stoljeća i velika dvorana.
A da biste o svemu tome nešto čuli i novo naučili, briga je Posjetiteljskog centra koji nudi jedinstveni uvid u prirodnu i kulturnu baštinu kanala. Tu je postavljena i edukativno-zabavna izložba "Dodir rijeke i mora" o čarobnom svijetu podmorja i biološke raznolikosti ovoga kraja, a u koji posjetitelj, zahvaljujući virtualnim pomagalima, i sam može uroniti.
Za Tvrđavu sv. Nikole, jedinu mletačku fortifikaciju smještenu isključivo na moru, struka će reći da je jedna od najimpresivnijih fortifikacija na Mediteranu, posebno jer je kao pomorska utvrda s nadsvođenim etažama zadržala izvornu formu, trokutasti oblik, s kružnom glavom i oblikom kliješta na suprotnoj strani. Na neprijatelja je ostavljala obeshrabrujući dojam. Pritom je i vrlo neobična za obrambenu utvrdu jer nema vanjske obrambene kule, uobičajene u tadašnjoj gradnji. Šibenčani će tvrđavu stoljećima nazivati čuvaricom svoga grada.
Izgrađena je, dakle, da bi šibenske vladare, ali i građane Šibenika - jer je položajem na samom ulazu u Kanal sv. Ante prepriječila jedini ulaz u grad - zaštitila od neprijatelja. Projektirali su je mletački vojni graditelj Michele Sanmicheli i njegov nećak Giangirolamo Sanmicheli. Donji su dijelovi sazidani od bijelog kamena, a gornji od opeke; izgradnja je koštala vrlo skupih 40.000 dukata. O kolikom se iznosu radi govori podatak da je ugarski kralj Ladislav Napuljski cijelu Dalmaciju prodao Veneciji za 100.000 dukata.
Predanje kaže da tvrđava, iako vojno organizirana, nikad nije bila borbeno aktivna jer s mora je djelovala toliko moćno da joj se nitko nije usudio ni približiti. A anegdota kaže da je za prvog i jedinog pokušaja obrane Zlarina od brodova španjolske armade posada tvrđave, 25 vojnika i pet topnika s kaštelanom na čelu, na neprijatelje ispalila topovsku kuglu koja je pala svega nekoliko metara od tvrđave - jer se drveno postolje zbog prevelike vlage jednostavno raspalo.
Po dolasku austro-ugarske vojske u 20. stoljeću, tvrđava je napuštena, a danas je grandiozna turistička atrakcija. Do Tvrđave sv. Nikole zasad se može samo morskim putem, ali doći do nje izletničkim brodom sa šibenske rive od proljeća do jeseni neprocjenjivo je iskustvo.