Kolekcionarski predmeti dostigli vrtoglavu cijenu: Je li moguće da su ovoliko plaćeni!?

Ilustracija/ B. A./ Oslobođenje/Amir9937
U svijetu luksuza i kolekcionarstva, cifre često nadilaze granice zdravog razuma. Ali kada su aukcije u pitanju, pravila igre diktira ekskluzivnost, rijetkost i ime umjetnika – a ponekad i trenutna pomama tržišta. Da li je neko djelo zaista "vrijedno" desetine ili stotine miliona dolara? Pogledajte listu najskupljih aukcijskih prodaja i prosudite sami.
Apsolutni rekorder je Salvator Mundi, slika pripisana Leonardu da Vinciju, prodata za vrtoglavih 450,3 miliona dolara 2017. godine. Djelo koje prikazuje Krista kako drži providnu sferu, izazvalo je burne rasprave među stručnjacima oko autentičnosti, ali ni to nije spriječilo saudijskog princa da posegne duboko u džep.
Skulptura L’Homme au doigt Alberta Giacomettija, poznata po dramatičnom pokretu izduženog prsta, prodata je 2015. za 141,3 miliona dolara, što je najviše ikad plaćeno za jednu skulpturu. Djelo je, zanimljivo, izrađeno u jednoj noći.
Na polju digitalne umjetnosti, NFT pod nazivom The Merge autora Pak dosegao je 91,8 miliona dolara, iako se tu radi o kolektivnoj kupovini skoro 29.000 kolekcionara. I dalje traje debata da li je riječ o jednom djelu ili seriji, ali cifra ostaje zapanjujuća.
Američki umjetnik Jeff Koons ruši rekorde sa skulpturom Rabbit iz 1986, koja je prodata za 91,1 milion dolara, što je svojevremeno bila najskuplja aukcijska prodaja umjetničkog djela živog autora. U pitanju je nehrđajući čelik koji oponaša balon u obliku zeca.
Tu je i The Pink Star, dijamant boje "Fancy Vivid Pink", težak 59,60 karata, koji je nakon 20 mjeseci pažljivog brušenja prodat za 71,1 milion dolara. Rijetkost i boja čine ga gotovo mitskim predmetom među kolekcionarima.
Aukcije funkcionišu po jednostavnom principu – početna cijena, zainteresovani kupci i licitiranje do posljednje ponude. No, stvarna vrijednost često leži u simbolici, priči iza predmeta i prestižu koji dolazi s posjedovanjem nečeg "neponovljivog". U igri su često i fondovi, muzeji, ili milijarderi koji kupuju anonimno, a iza kulisa stoje mreže dilera, galerista i aukcijskih kuća.
Da li su ove cifre opravdane ili apsurdne? Zavisi koga pitate. U svijetu gdje su umjetnost i status postali sinonimi, za neke je ovo vrhunac ulaganja – za druge, dokaz da cijene nemaju više veze s estetikom nego s ego borbom najbogatijih.