U điru po Našicama: Druga Venecija

U prostoru obnovljenog Dvorca Pejačević, od 1. do 31. ovog mjeseca Nacionalni muzej moderne umjetnosti u Zagrebu u suradnji sa Zavičajnim muzejom Našice predstavlja izložbu “Druga Venecija: Venecijanski motivi u zbirci Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti”. Kako se pojašnjava, riječ je o izložbi iz ciklusa Nacionalni muzej moderne u gostima – projektu fenomenoloških izložbi kojima ovaj prestižni zagrebački Muzej (nekadašnja Moderna galerija, op.a) od 2022. omogućuje redovitu prezentaciju svoje bogate zbirke tijekom obnove muzejskog sjedišta Palače Vranyczany – Dobrinović na zagrebačkom Zrinjevcu. Odnosno, dok je Muzej zbog obnove zatvoren za javnost.

Matvejevićevo upozorenje

Postav u gostima u Zavičajnom muzeju Našice u spomenutom famoznom dvorcu donosi izbor od 18 djela nastalih u razdoblju od 18. stoljeća do danas, uključujući slikarska i medaljerska ostvarenja, radove na papiru, grafiku, fotografiju i video-art. Kustosica izložbe Ivana Rončević Elezović iz zagrebačkog Muzeja svoj tekst u katalogu započinje fragmentom teksta Predraga Matvejevića iz knjige “Druga Venecija”, koja je također ilustrirana brojnim venecijanskim vedutama, a koji glasi: “Dolazio sam u Veneciju s raznih strana: sa sjevera kopnom, s juga i istoka morem, jednom s vjetrom, drugi put uz vjetar. Bila je ista i različita u svako godišnje doba, danju i noću, na suncu i po kiši (...) Venecija je bezbroj puta opisana i oslikana perom i kičicom. Postala je odavno općim mjestom. ‘Čuvaj se općih mjesta, izbjegavaj ih’ upozorio je ponovno mudrac, opraštajući se. Što se može dodati povijesti ovoga grada, a da to povijest već nije znala?”

Kustosica izložbe u nastavku piše: “Unatoč Matvejevićevom upozorenju da ‘ne treba opisivati mjesta kojima su mnogi prohodili’ jer je to već netko učinio prije tebe, možda bolje, umjetnici se uporno vraćaju temi Venecije, uključujući i Matvejevića samog”. Kako navodi dalje, bogata semantička potka toposa Venecije, kao europske prijestolnice simbolizma, nasuprot stereotipima, pokazuje se kao bogato inspirativno vrelo umjetnicima kroz povijest sve do suvremenosti.

Ivo Dulčić: “Venecija”, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb/GORAN VRANIĆ

“Ovaj se grad voda nudi svojom raskošnom povijesnošću i sasvim iznimnom ljepotom kao zahvalna tema umjetničkog izričaja, koje kroz ideju i izvedbu vještog autora, koja zna izmaći zamkama potrošenosti općih značenja, mogu biti obogaćene osobnim i posebnim aktualizacijama”, zaključuje kustosica.

Što se može vidjeti u Našicama? Od 10 slika uvijek perfektnog Emanuela Vidovića s motivima Venecije u muzejskoj zbirci, izložene su 4 slike. Mitski grad tema je serije fotografija talentiranog Gorana Vranića “Venecija 2009” iz ciklusa “Poetika zarobljenog objektiva”. U postavu je i pjesničko-grafička mapa “Venecija” Nevenke Arbanas iz 1997. koja kombinira likovnost i poeziju Luke Paljetka, na hrvatskom i talijanskom jeziku.

Šlag na muzejskoj torti

Pokazane su i tempere na papiru “Venecija” Slavka Šohaja i omiljenog dubrovačkog slikara Iva Dulčića. Šlag na muzejskoj torti je ulje na platnu “Venecija”, nepoznatog autora iz 19. stoljeća. Na izložbi su sa svojim djelima i Filippo Balugani, Antonio Fabris, Franz Leo Ruben, Josip Botteri Dini, Anabel Zanze, Kata Mijatović.

Kustosica Rončević Elezović navodi da je začudo broj umjetnina s venecijanskom motivikom u zbirci Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti nevelik. No, da je ipak simptomatično da se one protežu kroz čitav vremenski dijapazon koji Muzej pokriva, kao i kroz sve njegove zbirke i različite umjetničke medije.

N.N: “Venecija”, 19. stoljeće, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb/GORAN VRANIĆ