Ruski plesač Oleg Karatsev za Oslobođenje: Muzika od koje noge same plešu

Narodno pozorište Sarajevo za slijedeći utorak, 18. marta, priprema baletnu premijeru kultnog mjuzikla i filma “Grk Zorba”, kompozitora Mikisa Theodorakisa, u koreografiji i režiji Konstantina Kostjukova. Baletna predstava koja će, po svemu sudeći, biti pravi spektakl, bit će izvedena uz pratnju Sarajevske filharmonije kojom će dirigovati maestro Ognjen Bomoštar.

Jednu od glavnih uloga, Zorbinog vjernog prijatelja Nika, tumači stalni član ansambla Baleta NPS-a Oleg Karatsev. Ruski plesač za Oslobođenje donosi detalje sa priprema, kako je plesati uz sirtaki, ali i intimni uvid u aklimatizaciju u bh. društvo.

Narodno pozorište Sarajevo priprema prilično neobičan balet, baziran na poznatoj noveli, predstavi a i slavnom filmu “Grk Zorba”. Vi igrate jednu od glavnih uloga, možete li nam reći kako teku pripreme?

- “Grk Zorba” je zaista fascinantan i intrigantan roman Nikosa Kazantzakisa, koji je inspirisao koreografe i producente širom svijeta da postave svoje verzije ovog djela. Mi smo u Narodnom pozorištu veoma sretni što smo dio ove predstave i čvrsto smo uvjereni da će se ona lijepo uklopiti u naš repertoar.

Služenje pozorištu

Pripreme su bile prilično izazovne, ali svakako isplative. A sada, kada je praktički cilj na vidiku, svi se osjećaju vrlo samopouzdano i mogu u potpunosti uživati ​​u svojim performansama. Zaista se radujem što ću podijeliti naš rad sa našom divnom publikom.

Koreograf Konstantin Kostjukov kaže da je izazov napraviti baletsku predstavu koja je zasnovana na običnoj pozorišnoj predstavi – kako to vidite? Da li je to izazovno i sa stanovišta igrača?

- Mi kao baletni igrači ne vidimo taj značajan dio priprema koji ide u predstavu, koreograf dolazi na probu sa već posloženim idejama. Mogao bih reći da za plesače - to da li je zasnovano na predstavi ili ne, nije toliko relevantno kao što se čini. Dakle, jedino što treba da uradimo je da pravilno ispunjavamo obaveze. Na ruskom kažemo da ne radimo u pozorištu, mi služimo pozorištu. Mislim da to ukazuje na poštovanje naše profesije, scene i pozorišta.

Da li ste ranije imali priliku da sarađujete sa Kostjukovim i možete li nam reći nešto o iskustvu?

- Da, imao sam zadovoljstvo da radim sa Kostjom prve godine kada sam stigao u trupu, 2022, kada mi je dodijeljena uloga princa u “Orašaru”, a koju je on postavio u Narodnom pozorištu. Mogu samo reći da je apsolutni profesionalac, koji uvijek zna šta radi. Zaista sam mu zahvalan za sav posao koji je uradio za trupu, a posebno za mene.

Sada kada su pripreme pri kraju, možete li nam reći neke detalje – naprimjer, da li će balet imati neke prepoznatljive momente iz drugih poznatih iritacija (filmskih ili pozorišnih)?

- Mogu vam reći da je cijeli komad jedan veliki prepoznatljivi trenutak. Ali u baletu koristimo različita izražajna sredstva da prenesemo priču, tako da je, naprimjer, zaista teško tačno rekonstruirati film. Ipak, nije nemoguće, što znači da će sigurno biti nekih vrlo poznatih scena i trenutaka.

Čvrsto vjerujem da u predstavi ima puno odlične muzike. Kako jedan baletni umjetnik reaguje na, u ovom slučaju, grčki melos?

- Muzika je nesumnjivo remek-djelo i ne mogu da zamislim da ovaj balet ide uz bilo koju drugu muziku. Nama, plesačima klasičnog baleta, ta vrsta muzike sa narodnim motivima nije čest gost, ali je svakako dobrodošao. Muzika je tako divna i energična da noge jednostavno počinju plesati same.

Već duže vrijeme ste član ansambla NPS-a. Kakvo je Vaše iskustvo sa našom najstarijom i najuticajnijom pozorišnom kućom?

- Dvije i po godine sa sarajevskim Narodnim pozorištem bile su prilično produktivne. Imao sam priliku da otplešem toliko novih zanimljivih uloga, za koje sam mislio da nikada neću plesati u svojoj karijeri, tako da sam samo zahvalan.

Približiti balet ljudima

Potpuno sam spreman na sve što me čeka u budućnosti u ovom pozorištu.

Sigurno ste već stekli i neke utiske o baletskoj sceni u našoj zemlji...?

- Balet u Bosni zaista raste, napreduje i brzo se širi. Hvala svima koji su uključeni u taj proces, svima koji ulažu trud u ovo, svima koji ostaju posvećeni i našem zajedničkom cilju – da što više ljudi približimo baletu.

Dolazite iz Rusije - da li ste se do sada navikli na drugu kulturu i jezik? Koliko se naša kultura razlikuje od ruske?

- Da, prilično sam naviknut na način kako stvari ovdje stoje, ali moram istaći da se ovdje nikada nisam osjećao pod pritiskom ili nepoštovanjem od samog početka, tako da to nikada nije bio problem. Što se tiče kulturoloških razlika, mislim da je svaka kultura jedinstvena i da ima svoje karakteristike, ali je još važnije da je osoba spremna da usvoji pravila zemlje u kojoj boravi i da ne bude konzervativna. Iskreno se nadam da sam se ovdje uspio dovoljno lokalizirati.