Narodne nošnje kroz objektiv Toše Dapca

/ screenshot/
Fotografije su vlasništvo Grada Zagreba i dio Arhiva "Dabac", o kojem brine zagrebački Muzej suvremene umjetnosti
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Izložba “Narodne nošnje kroz objektiv Toše Dapca” otvorena je u utorak u Galeriji Kninskog muzeja. U postavu je izbor od 32 fotografije iz prebogate ostavštine ovog legendarnog fotografa koja sadrži više od 200.000 negativa.

Izložene su Dapčeve tzv. folklorne fotografije na kojima se mogu vidjeti motivi narodnih nošnji iz raznih dijelova Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije. To su uzbudljive fotke narodnih nošnji iz okolice Zagreba, Dubrovnika, Slavonije, Moslavine, Istre, otoka Zlarina, Sinjske krajine, BiH, Makedonije. Prema priređivačima, specijalni momenti izložbe su detalji poput slavonske pletene veste jankela, kabanice ukrašene šujtašem, marame za glavu tzv. krpe koju su nosile udane žene iz okolice Travnika, sinjskog muškog prsluka ječerma s tokama i dr. “Htjeli smo prikazati raznovrsnost motiva tradicijskog tekstilnog rukotvorstva i odijevanja te uputiti na važnost fotografije za istraživanje i rekonstrukcije narodnih nošnji”, navode.

Poentiraju vrhunsku umjetničku, ali i dokumentarnu vrijednost Dapčeve fotografije. Treba li naglašavati? Dabac je institucija. To ćete čuti od svakog zagrebačkog profesionalnog fotografa. Dabac je u najširoj javnosti najpoznatiji kao autor ciklusa fotografija “Ljudi s ulice” iz tridesetih godina prošlog stoljeća. Velike teme za ovog velikog fotografa su bili tzv. mali obični ljudi koje je susretao na gradskim ulicama.

Specijalni momenti izložbe su detalji poput slavonske pletene veste jankela, kabanice ukrašene šujtašem, marame za glavu tzv. krpe koju su nosile udane žene iz okolice Travnika

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Jedan od osnivača i glavni predstavnik Zagrebačke škole umjetničke fotografije, Tošo Dabac je preteča onoga što se danas naziva life fotografija. Vanserijska osobnost, Tošo Dabac (Nova Rača kod Bjelovara, 1907 - Zagreb, 1970) jedan je od najsvestranijih, najplodnijih i najvažnijih zagrebačkih umjetničkih fotografa. Svoju prvu fotku, panoramu Samobora uslikao je 1925. U periodu 1928-1932. bio je šef propagandne tvrtke Metro Goldwyn Mayer u Zagrebu. Fotograf svjetskog ugleda. Od 1930-ih izlaže na izložbama diljem svijeta, od Beča do New Yorka, bio je i član Photographic Society of America.

U Drugom svjetskom ratu partizan i aktivni sudionik antifašističkog pokreta. Ikona zagrebačke kulturne scene. Početkom 50-ih godina prošlog stoljeća, u vrijeme kada je Zagreb bio relevantno kulturno središte u svjetskim razmjerama, njegov atelje u zagrebačkoj Ilici 17 je okupljalište avangarde, članova EXAT-a 51, Novih tendencija i Muzičkog bijenala. Umjetnička zbirka in situ “Arhiv Toše Dapca”, u ateljeu u Ilici 17 u kojem je stvarao 30 godina, arhivira preko 250.000 artefakata, od toga više od 160.000 negativa, preko 2.000 autorskih povećanja, dijapozitiva, kontakt-kopija, te vrijednu fotoopremu i stručnu biblioteku. To je ujedno jedna od najcjenjenijih zbirki te vrste u svijetu.

Arhiv je za javnost otvoren 1980. godine, otkupio ga je Grad Zagreb i dao na upravljanje i stručnu obradu zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti. Arhiv je pod zaštitom kao spomenik kulture. Dragocjenu izložbu u Kninu zajedno su organizirali Arhiv “Tošo Dabac”, Kulturni centar Travno - Centar za tradicijsku kulturnu baštinu i Kninski muzej. Izložba genijalnog fotografa ostaje otvorena u Kninu do 31. ovog mjeseca.