Edina Papo: Plesom je tijelo istovremeno subjekt, objekt i instrument vlastite spoznaje

Pred nama je 16. izdanje Balet Festa Sarajevo, šta ovogodišnji festival donosi publici, te kako ste koncipirali njegov program?

- Ovogodišnji program BFS-a publici će pružiti raznovrstan žanrovski program koji spaja različite baletske stilove. Festival koji se afirmirao kao značajan kulturni događaj predstavlja bosanskohercegovački balet i ono što se pleše u regionu i Evropi. “Grk Zorba”, kojeg izvodi balet Narodnog pozorišta Sarajevo, zatim “Dobre vibracije” u izvođenju baleta Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad, dvije večeri uzastopce Gala baletno veče uz učešće prvaka i solista baleta iz Evrope i regiona, dobar su razlog da publika uživa.

Bezgranične mogućnosti

BFS pruža mogućnost da se barem nakratko podsjetimo velikih klasičnih baleta poput “Labudovog jezera”, “Giselle”, “Uspavane ljepotice”, Le Corsaire”. Savremeni dijelovi baleta su tek prava poslastica. Ne zaboravljamo velikane sarajevske baletne scene, te tako festival otvaramo izložbom “Veliki format” u galeriji Novi hram, ovoga puta posvećenu solisti, prvaku baleta Nedžadu Potogiji. Radionica je nezaobilazni dio našeg programa koju vodi gošća Sasha Eftimova, solistica, koreograf, savremenog plesnog stila. I na kraju, ne manje važan dio našeg programa je konferencija o temi “Značaj repertoara u baletu”. Razgovaćemo: šta smo igrali, koje naslove, ko su bili protagonisti, koreografi, kako danas izgleda repertoar baleta, šta igra svijet, a šta mi i koliko smo hrabri suočiti se sa izazovima savremenog svijeta u svijetu umjetnosti baleta? Dakle, program 16. BFS-a je zanimljiv, edukativan i različit.

Balet Fest Sarajevo 2025/

Koliko je teško u organizacionom smislu održati kontinuitet jednog ovakvog festivala, sa kakvim se izazovima suočavate, te koliko je publika kod nas uopšte zainteresovana za ovaj vid umjetničkog izražavanja?

- Kada sam osnivala festival BFS, da nisam znala da publika postoji i da ljudi žele pogledati balet i uživati u takvoj umjetnosti, ne bih ni ulazila u organizaciju ovakvog festivala. BFS je festival manjeg obima, te nije komercijalan. BFS je festival ljepote i umjetnosti, plesa i mogućnosti ljudskog tijela koje su bezgranične. Kada govorimo o organizaciji ovakvog festivala, samo ću reći da nije jednostavno. Izazovi su strašni, toliko da se dešavaju neprospavane noći.

Ovaj festival spada u rijetke događaje u našoj zemlji koji umjetnost plesa, pokreta i baleta iz godine u godinu vraća na scenu. Budući da imate višedecenijsko iskustvo rada u ovoj oblasti, kako gledate na našu baletnu i plesnu scenu danas, koliko je ona produkcijski razvijena?

- Umjetnost plesa, baleta ima svoju tradiciju u Bosni i Hercegovini. Moje iskustvo dugogodišnjim bavljenjem baletom daje mi raskoš znanja i, da kažem pravo, razmišljati o onome što se dešava na našoj baletnoj pozornici. Ima toga puno što ne zaslužuje pažnju u produkcijskom smislu. Ima zanimljivih stvari. Ipak, ono što je pozitivno na festivale nam dolaze i dobre predstave kada govorimo o savremenoj plesnoj sceni. U BiH još nemamo, reći ću, čvrstu savremenu scenu plesa, našu domaću. Nema platforme koja će podržati takvu trupu, nema domaćeg visokoškolovanog kadra za takvo što. Naš jedini ansambl baleta Narodnog pozorišta Sarajevo još se oporavlja od ratnih rana. Njega treba brojčano dopuniti i osvježiti. Dugo godina sam bila direktorica baleta, znam kako ta borba ponekad zna da zaboli. Ali ipak sam optimista, treba raditi i ne odustajati od svojih principa.

Balet Fest Sarajevo svake godine ima i svoj edukacijski segment. Koliko su mladi umjetnici u našem vremenu spremni stupiti u svijet baleta, plesa i pokreta?

- Važnost plesa u kontekstu našeg društva je nedvojbena. Mladom školovanom plesaču treba pružiti uslove i podstrek za bavljenjem ovim poslom. Izvedbene umjetnosti (gdje balet, ples pripadaju) jedna su od kreativnih industrija. One se još zovu i scenske umjetnosti, što nam govori o javnosti takvog djelovanja. Plesač treba da živi od svoje umjetnosti, odnosno svoga rada. Mislim da novo vrijeme interneta, novih tehnologija, donekle usporava odluku mladog čovjeka da se bavi umjetnostima poput plesa. U našem društvu, nažalost, još je uvriježeno mišljenje da se od plesa, umjetnosti ne živi lako. Na sreću, imamo i drugačijih razmišljanja, te tako i mladih koji se posvećuju umjetnosti baleta.

Kada se osvrnete na prošlost i naslijeđe baleta u Sarajevu i BiH, šta nam ona govori i u kom smislu može biti poticajna za neke dolazeće generacije?

- Na prostoru Bosne i Hercegovine ogleda se prisustvo bogatog naslijeđa u nastajanju plesa, u različitim raskošnim oblicima, nastajanju profesionalnog baletnog ansambla u Sarajevu, njegovog stasavanja u prestižni ansambl bivše Jugoslavije, zatim njegova obnova iz ratnog vihora 1992-1995. i rad u poslijeratno vrijeme u BiH. Sve su ovo bili i danas jesu grandiozni poduhvati koji treba da potiču duh našeg čovjeka da i oni danas ostavljaju traga u nematerijalnoj kulturi Bosne i Hercegovine. Naša istorija umjetnosti u baletu nedovoljno je istražena. Novim generacijama treba davati informacije i saznanja o tome koliko su njihovi prethodnici ostavili traga na planu plesne umjetnosti. Pročitati naše stare pozorišne afiše, pogledati stare prašnjave fotografije onih koji su stvarali baletni teatar u Sarajevu je bogatstvo duha. To je bila jedna vojska igrača, jedan front u kome su se dobijale bitke na sceni i u baletnoj sali. Postojao je zdrav takmičarski duh koji je rezultirao odličnim predstavama, sjajnim prvakinjama i prvacima i brojnim ansamblom. Na tim vrijednostima nove generacije treba da se uče, ugledaju se, a novi društveni poredak da ih poštuje kao umjetnike značajne za naše društvo.

Šta nam umjetnost izražavanja tijelom zapravo poručuje o nama samima, na koji način ona može svojim estetskim dometima govoriti o onome što živimo?

- Tu moć kazivanja sadašnjosti svijeta, moć da je ponekad otkrije na njegovoj nedokučivoj strani, balet duguje izvanrednom teorijskom i praktičnom instrumentariju uspostavljenom prije mnogo vijekova. Kada govorimo o savremenom plesu, početkom 20. vijeka se dešavaju prelomni trenuci. U oba stila plesa ne smijemo zanemariti ogromnu zalihu “rada” - rada tijela, rada nad pokretima na tome da se predstavi tjelesna imaginacija te da mu se pruži čitljivost, a zatim ništa manje zaliha “misli” - misli kreativnosti i ideje.

Papo: Baletna umjetnost nas oplemenjuje/Senad Gubelić

Instrument spoznaje

Plesom je tijelo istovremeno subjekt, objekt i instrument vlastite spoznaje. U savremenom plesu više prepoznajemo obrise današnjeg svijeta i onoga što nam se dešava. Doticajem sa ogromnom količinom informacija u savremenom plesu razotkrivamo lepezu mogućnosti u tjelesnom izražavanju. Današnja estetika poimanja pokreta u savremenom plesu bliža je novim generacijama, koje su buntovne, radoznale, šokirane, razigrane na svoj način. Zato postoje stilovi i dobro je da je tako. Pokret, ples i onaj najjednostavniji puno govori o nama samima, plesna riječ je važna.

Na koncu, šta je najvažnije za uspješnog profesionalca ili profesionalku u baletu?

- Najvažnije za profesionalnog baletnog umjetnika je spoj najviše tehničke pripremljenosti, to jest škola i umjetnička kreativnost. Takođe, fokusiranost na cilj, zainteresovanost za umjetnost baleta, odgovornost prema svom poslu umjetnika, psihička stabilnost da se umjetnik uspješno nosi sa svim teškoćama i radostima u svojoj karijeri. Poseban akcent bih stavila na fizičke sposobnosti profesionalnog igrača i balerine. A to su tehnička spremnost tijela da izvede složene zadatke, to je osnova osnove za svakog baletskog igrača. Izražajnost, karizma, disciplina... Dakle, zadovoljstvo je imati takvog igrača i balerinu u ansamblu baleta. Baletna umjetnost nas inspiriše, oplemenjuje. Kada pomislite na balet, to je umjetnost koja do dan-danas budi u čovjeku osjećaj ljepote, romantizma i sreće.