Dok tražimo bijelog jelena otkrivamo svijet bajki i mitova Podravine

Svijet radosti i optimizma postoji oko nas i u nama, ali ga možda tek trebamo otkriti. U tom svijetu ima vila, ali i mračnih likova, kao i u svijetu u kojem živimo. Priroda i sve njezine čudesne tajne su kao iz bajke, samo čekaju da ih protumačimo. Ova bajkolika čudesa su ujedno i glavna tema izložbe pod nazivom “U potrazi za bijelim jelenom – Fantastična bića u naivnoj umjetnosti” u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama.

Dupla sreća

Ova Galerija osnovana in situ 1968. djeluje u sklopu Muzeja grada Koprivnice. U zanimljivom postavu su radovi 33 umjetnika, a odabrao ih je stručni žiri. Zanimljiva je i povijest naziva izložbe. Famoznog bijelog “Jelena u šumi” naslikao je 1956. slavni Ivan Generalić, danas klasik svjetske naive, prepoznat i vrednovan kao prvi predstavnik fenomena naivne umjetnosti u ovom dijelu svijeta.

“U potragu za bijelim jelenom krenuli smo naravno inspirirani bijelim jelenom Ivana Generalića”, kaže u razgovoru samo za čitatelje Oslobođenja kustosica izložbe Helena Kušenić. Dalje poentira: “Ali, ne samim tim motivom, već više idejom što on predstavlja, Generalićev bijeli jelen je fantastično, izmaštano biće, dio je naivne umjetnosti koji se od bilježenja svakodnevice i sela sredinom 20. stoljeća fokusira na ono što je bajkovito, fantastično, mistično, inspirirano legendama, vjerovanjima i narodnim pričama.”

Na izložbi u Hlebinama pokazana su djela najslavnijih slikara Hlebinske škole, Ivana Generalića, Josipa Generalića, Franje Mraza, Ivana Lackovića Croate, Ivana Večenaja... i to zajedno s radovima autora suvremene scene domaće naive. Svakako najuzbudljiviji momenti ovog galerijskog showa su dva antologijska remek-djela Ivana Generalića čuveni “Rogati konj” (1974) i “Krave u šumi” (1973) iz fundusa Muzeja grada Koprivnice. Nježno vrhunsko slikarstvo uljem na staklu, bajkoviti prizori uokvireni fenomenalnim “koraljnim” ili “čipkastim” šumama...

Franjo Klopotan: “Leteća riba”, 2007./Stjepan Dolenec

“Radi se o ‘Rogatom konju’ koji je u vlasništvu Muzeja grada Koprivnice, to jeste jedna varijanta, ona prva, najpoznatija varijanta ove slike iz 1961. je u Muzeju grada Đurđevca, naša predstavlja dva rogata konja, ali je jednako vrijedna i zanimljiva priča”, objašnjava kustosica. Čudnovato biće, prizor kao iz bajke. Prema narodnom vjerovanju postoji rogati konj koji dolazi na šumski proplanak piti vodu ili pasti, a onome koji ga ugleda ispunile bi se sve želje.

“Legenda kaže da ako vidimo na proplanku rogatog konja, da ćemo zauvijek biti sretni u ljubavi, zdravi i veseli, mi imamo njih čak dva na našem primjerku”, konstatira gđa Helena. Onda je to dupla sreća? “Da, da”, kaže kustosica. Što o naivnim slikarima iz Hlebina kaže povijest? Hlebinska slikarska škola naziv je za slikare tzv. naivnog izraza iz Hlebina i okolnih mjesta u Podravini, a prema povijesnim izvorima prvi put se spominje u zagrebačkim medijima 1932. u novinskom članku o radu slavnog slikara Krste Hegedušića, jednog od osnivača umjetničke grupe Zemlja, sa seljacima-slikarima u Hlebinama.

Ivan Generalić: “Krave u šumi”, 1973./Stjepan Dolenec

S hlebinskim seljacima Ivanom Generalićem i Franjom Mrazom Hegedušićem počinje raditi 1930, oni izlažu svoje crteže i akvarele na III izložbi grupe Zemlja u Zagrebu 1931. Generalić tada izlaže kao 16-godišnji seoski mladić sa samo pet razreda Pučke škole, isto kao i Franjo Mraz. Zemljaši žele dokazati da je umjetničko stvaralaštvo nešto prirođeno čovjeku, ako to postoji u njemu, htjeli su na temelju Generalićevog i Mrazova stvaralaštva dokazati tu tezu, tako su oni inkorporirani u hrvatsku modernu umjetnost.

Generalić izlaže sa Zemljom sve vrijeme njezinog postojanja, do policijske zabrane 1935. u Beogradu. Mraz samostalno izlaže u Koprivnici, a u Zagrebu 1936. zajedno s Generalićem otvara Prvu izložbu hrvatskih seljaka slikara Generalić – Mraz. Nakon Drugog svjetskog rata Ivan Generalić je centralna ličnost Hlebinske škole, izlaže u zemlji i inozemstvu s ogromnim uspjehom. Za njega zna cijeli svijet. Međunarodni ugled Ivana Generalića opet inspirira sve veći broj mladih u Hlebinama i okolnim mjestima da nastave običaj slikanja uljem na staklu. Upravo Generalić daje prve lekcije slikanja tzv. drugoj generaciji koja se pojavljuje od 1952. do 1960, a kojoj pripadaju Franjo Filipović, Dragan Gaži, Ivan Večenaj, Ivan Lacković Croata, Mijo Kovačić, Martin Mehkek i Generalićev sin Josip.

Upečatljiv kolorit, nezaboravni prizori, maštovitost, originalnost i visoki umjetnički dometi donose naivcima iz Hlebina svjetsku slavu. Ona se globalno pojačava sudjelovanjem njezinih predstavnika na svjetski prestižnom Bijenalu u Sao Paulu 1955. kao i na isto tako senzacionalnoj izložbi “50 godina moderne umjetnosti” na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1958. Treća generacija Hlebinske škole vezuje se za razdoblje od 1962. do 1970, a četvrta nakon toga. Ostalo je danas već povijest arta.

Željko Korošec: "Cirkusant u štiklama", 2025. /Prioriti

/

Ivan Generalić i njegovi sljedbenici tehniku slikanja na staklu dovode do čistog savršenstva. Po perfekciji ove tehnike, prema ocjenama stručnjaka, u umjetnosti 20. stoljeća u svjetskim okvirima nema im ravnih. O Ivanu Generaliću ispisana je hrpa tekstova. Među ostalim i o nevjerojatno snažnim nadahnućima svijetom legendarnih i mitskih stvorenja kojima otkriva istinu o životu i ljudima. Uvjeren je da priroda potiče čovjeka na stvaranje, donosi mir i ravnotežu. Sve do legendarne priče o legendi naive i prirodi po kojoj Ivan Generalić u rano jutro obožava bosonog hodati po rosi. Vrhunski velemajstor imaginacije nadahnjuje se storijama i bićima koji u narodu žive stoljećima.

Pitam gđu Helenu kako, kao članica žirija koji je odabrao radove za ovu izložbu, ocjenjuje aktualne nastavljače djela proslavljenih slikara naivaca Hlebinske škole? Što oni danas slikaju, što ih najviše zanima? “Oni uglavnom ponavljaju poznate i tradicionalne motive nekadašnje Podravine, ali nama, kao organizatorima izložbe, jedan od ciljeva jest i da potaknemo na odmak, na možda hrabrost i inovativnost istraživanja nepoznatog. Većina je, ipak, ostala inspririrana postojećim temama i motivima, a to je u prvom redu motiv bijelog jelena, u figurativnom ili narativnom smislu, također i motiv pijetla i pejzaži koji imaju bajkoviti, mistični potpis i atmosferu.”

Ivan Generalić: “Rogati konj”, 1974./Stjepan Dolenec

Ipak, ima i onih odvažnih, otkriva. “Nekolicina odvažnijih je, ipak, prihvatila ovu neizvjesnost i odlučila uključiti teme koje se bave mitologijom, politeizmom, pa čak i paganstvom, neki su se inspririrali kršćanskim naukom”, nabraja. Otkriva i dalje: “Manji broj autora odlučili su komentirati suvremeno stanje u društvu.” Nema ih puno, zaključuje. Posebno izdvaja sliku na kojoj je prikaz pauna, slika se zove “Celebrity”. “Što znači da nam taj paun, koji se voli kočoperiti, prikazuje današnje stanje društva i momente s kojima se često susrećemo, možda neki influenseri ili ljudi koji traže brzu slavu, brzi napredak”, tumači.

Branka Riskus: “Pisanica, Novigrad Podravski” /Privatna arhiva

Kustosica kaže da radovi koji komentiraju društvo u kojem živimo ujedno naznačuju i težnju za promjenom: “Ukazuju i na to da bi svrha umjetnosti trebala biti da nas podsjeća na alegoriju, metaforu i simbolizam, da to spoznamo i da propitamo životne vrijednosti, možda na neposredan i zabavniji način, ali i da se zapitamo i nad sobom i nad svijetom u kojem živimo.”

Ivan Večenaj: “Nevina dečica”, 1974./Stjepan Dolenec

Svijet životinja iz narodnih vjerovanja na izložbi u Hlebinama dočarava i kolekcija etnografskih predmeta po izboru etnologinje Muzeja grada Koprivnice Vesne Peršić Kovač. Predmeti dolaze iz privatnih zbirki. Nadahnuti su narodnim običajima i stvaralaštvom Podravine, pri čemu se naglašavaju djelovanje, običaji i život vezan uz životinje.

Tihomir Ivančan: “Veles”, 2024. /Ivan Brkić

“Pokazuju motive životinja koje same po sebi možda nisu fantastične, ali se vezuju za svakodnevicu i za određene običaje”, objašnjava g-đa Helena. Pijetlovi su se često stavljali na krovove, a u postavu izložbe u Hlebinama može se vidjeti jedan pijetao baš skinut s krova. Za pijetla kojeg se smatra glavnim simbolom naivne umjetnosti, kustosica podsjeća i da simbolizira novi početak, uskrsnuće i novi život. Pokazani su i motivi ptica koji su se često koristili na ručnicima ili kuhinjskim krpama, kako bi naglasili jednu vrst obnavljanja ili novog života. Tu su i motivi ptica koji se pojavljuju na pisanicama ili na krunicama, animalistički motivi na glačalima...

Ljerka Tropšek: “Celebrity”, 2025./Ivan Brkić

“Cilj je da prikažemo da su ustvari ti motivi bili dio svakodnevice života i da su nosili veća i dublja značenja nego što se možda na prvi pogled čini”, kaže. Narodna vjerovanja i tradicijska kultura predivnog živopisnog sjevernog dijela Hrvatske poznatog pod nazivom Podravina su zlatni rudnik za vojsku umjetnika i teoretičara. Pitam kustosicu izložbe koja joj je podravska legenda najzanimljivija? “Meni su zapravo motivi koji su se okrenuli od samog bilježenja svakodnevice prema nečem drugačijem zanimljivi, jer su i bajke same po sebi zanimljive”, odgovara.

Bajkolika izdanja

Bajke su također važan segment izložbe u Hlebinama, ali literarni. Knjižničarka Muzeja grada Koprivnice Marta Sabalić predstavlja bajke inspirirane bijelim jelenom, ali i druga bajkolika izdanja. Ovo je ujedno još jedan i to vrlo zanimljiv pogled na svijet naivnih umjetnika od kojih mnogi svoje stvaralaštvo predstavljaju i kroz ilustracije knjiga. Tako se u Hlebinama mogu vidjeti i slikovnica “Bijeli jelen”, najljepša bajka za djecu Vladimira Nazora koju je ilustrirao Josip Generalić 1956, kao i slikovnica “Prvi zmaj”, prema tekstu zagrebačkog novinara Veselka Tenžere koju ilustrira Franjo Klopotan 1975. godine. U ovoj Tenžerinoj priči za djecu slikar Jožek suprotstavlja se opasnostima kistom i bojama, pa pretvara u ljepotu sve što ga plaši.

Ana Bogat: “Pisanica” / Privatna arhiva

Najnovija izložba u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama vodi posjetitelje na turneju kroz svijet bijelog jelena, ali i mnogih drugih životinja, mačaka, pijetlova, ptica, žaba, kojima se u narodnom predanju pridaju fantastične osobine. Tu su i zmaj u priči o sv. Jurju, zatim slavenski bog Veles, bog prirode i tajnog znanja o prirodnim zakonitostima, također u pratnji mnoštva životinja, slijede leteće ribe, razne životinjice cirkusanti i to u štiklama...

Prekrivka izrađena na tkalačkom stanu, autorica Katica Lončar /Studio Session

Problematizira se način na koji ljudi promišljaju prohujale dane. Traži poveznica sa svijetom koji nas danas okružuje. Čuda postoje sve dok mi vjerujemo u njih. Potraga za bijelim jelenom koji donosi sreću u Galeriji u Hlebinama ostaje do 11. siječnja iduće godine, kada se nastavlja u Gradskom muzeju Čazme i Gradskom muzeji Križevaca.