Zvjerinjak antike gostuje u Dubrovačkim muzejima
Izložba zagrebačkog Arheološkog muzeja “BESTIARIVM ANTIQVVM” – Zvjerinjak antike” gostuje u Dubrovačkim muzejima. Izložba je postavljena u prostoru žitnice Rupe. Predstavljeni su predmeti koji uglavnom nikada nisu izlagani niti publicirani u stručnoj literaturi, kažu priređivači izložbe.
“Predmeti su predstavljeni kroz prizmu namjene, dekoracije, zoomorfnog simbolizma i šireg kulturno-religioznog konteksta, dok vizuali izložbe govore o širem pogledu na odnos antičkog čovjeka prema životinjama. Stari Grci i Rimljani živjeli su u svijetu koji je vrvio životinjama, one su bile sastavni dio njihove svakodnevice. Osim što su bile radne, kućne ili pak divlje, životinje su mogle biti i svete, a redovito su i žrtvovane za potrebe vjerskih svetkovina”, navode autorice izložbe Nina Ivezić i Jana Kopačkova.
Učenjaci poput Aristotela, Elijana, Plinija i Seneke proučavali su njihovu anatomiju i ponašanje, objašnjavaju dalje. “Životinje se mogu vidjeti doslovno u svim mogućim oblicima umjetničkog izričaja – utkane u tkaninu, izrezbarene u namještaju, pretvorene u predmete svakodnevne uporabe, naslikane na freskama ili posložene na mozaicima. One su predmeti poslovica, zakletvi i snova. Neke su paradirale pred carevima, živjele u palačama i zabavljale mase u arenama.” Životinje su u potpunosti prožimale drevni svijet, naglašavaju.
Pa zaključuju: Najočitija i najdalekosežnija razlika između života u drevnom svijetu i današnjem mehaniziranom i tehnološki razvijenom modernom dobu vidljiva je u neusporedivo važnijoj i opsežnijoj ulozi koju su u antici imale životinje svih vrsta. Jedva da je postojao neki aspekt ljudske djelatnosti, bilo da je riječ o proizvodnji, kretanju, ratovanju, pa čak i dokolici, u kojima životinje nisu sudjelovale. Autorice izložbe kažu da je odnos antičkog čovjeka prema životinjama bio izrazito okrutan, ali i izrazito dirljiv.
Turnejom po izložbi mogu se vidjeti segmenti egzotičnih, morskih, šumskih, domaćih životinja. Ovo poniranje u povijest sto posto intrigira. Dubrovački kustosi izložbe su Aleksandra Piteša i Bruno Bijađija. U sklopu izložbe Dubrovački muzeji organizirali su dosad dvije radionice “Zvjerinjak antike” za djecu od 10 do 16 godina, a treća radionica se održava u subotu, 28. ovog mjeseca, za najmlađu publiku, uzrasta od 4 do 8 godina, uz prisustvo roditelja, baka i djedova. Samostalno ili uz pomoć predložaka, na ravnim glinenim površinama djeca izrađuju 10 životinja i jedno mitsko biće, a odabirom ove tehnike oponaša se izrada rimskih gema na kojima su česti prikazi raznih životinja. Radionice vode stručnjaci Dubrovačkih muzeja.
Ljubitelji umjetnosti i povijesti koji žele upoznati zanimljivi zvjerinjak, ali onaj antički, izložbu u Dubrovniku mogu razgledati do 15. sljedećeg mjeseca.
