Pravo lice mogula umjetne inteligencije

Prošle sedmice, u moru negativnih vijesti, jedna, također negativna, bila je posebno zanimljiva. Dogodio se značajan pad vrijednosti dionica u sektoru umjetne inteligencije. Posebno je pogođena Nvidia, čije su dionice izgubile gotovo 17% vrijednosti. Nvidia je, inače, proizvođač grafičkih sistema i sistema koji se koriste za umjetnu inteligenciju (AI). Ključni faktor bila je pojava kineske generativne umjetne inteligencije - open-source chatbota DeepSeek.

Sredstvo kontrole

Startup DeepSeek osnovan je 2023. u Kini i već krajem 2024. privukao je pažnju industrije AI-ja tvrdnjama da je njegov model jednak američkim konkurentima, ali značajno jeftiniji. Isprva ismijavan kao nekvalitetan kineski proizvod, DeepSeek je postao globalno dostupan putem Apple i Google trgovina, uz zapanjujuće niske troškove razvoja - oko 6 miliona dolara, dok kompanije poput OpenAI, Meta i X ulažu milijarde. Oni su stvarno otvoren model i njihov kod je javno dostupan na github bazi. Zašto je ovo bitno?

Ovo otvara ključna pitanja o poslovnim modelima velikih tehnoloških kompanija koje su AI industriju predstavile kao izuzetno skupu i neophodnu za budućnost. Istovremeno, pitanje utjecaja umjetne inteligencije na okoliš postaje sve važnije - potrošnja vode, struje i emisija ugljičnog dioksida izazvana treniranjem ovih modela je ogromna. Oni imaju užasan utjecaj na klimatske promjene, kao i kopanje kriptovaluta, a ujedno su, zajedno sa carstvima društvenih mreža, sredstvo kontrole. Marketinški narativi o tome da će AI revolucionizirati medicinu i istraživanje svemira često prikrivaju činjenicu da se AI uglavnom koristi za maksimizaciju korisničke angažovanosti i profita.

Dionice će se vjerovatno oporaviti, ali neko će profitirati na špekulantskim radnjama, za koje, uostalom, trgovina dionica i služi. Pad vrijednosti AI dionica ukazuje na širi problem - pitanje balona u tehnološkoj industriji.

Tehnološki moguli sa Elonom Muskom na čelu, najbogatijim čovjekom na svijetu, Markom Zuckerbergom, vlasnikom Meta i povezanih kompanija za umjetnu inteligenciju i društvene mreže kao što su Facebook i Instagram, Jeff Bezos, koji stoji iza Amazona te Sam Altman, koji je direktor OpenAI, kompanije čiji je ChatGPT proizvod, jasno su se postavili politički, krvlju i znojem braneći teškom mukom stečeni kapital.

Tehnološki giganti djeluju kao moderna oligarhija, kontrolišu protok informacija i guše demokratske procese. Musk, pod paskom slobode govora, pustio je da teče kao Gangeš prljava rijeka dezinformacija manipulacija, postavši tako glasilo jednog sistema. Svoj politički horizont pokazao nam je nacističkim pozdravom i pri tome, bez ikakvog izvinjenja, samo objasnio kako je zapravo pozdravljao ljude “od srca”, ne, to nije nikakav nacistički pozdrav. Ovaj tech propovjednik je nedugo poslije neslavnog i nemoralnog pozdrava bio gost u online uključenju na skupu njemačke stranke AfD, koja se toliko trudi da objasni kako nisu ultradesničarska stranka, pa su Hitlera proglasili komunistom. Sad se tačno zna ko duva u koju tikvu, ali se običnim ljudima i dalje objašnjava kako “to nije baš tako”. Moderni Chamberlaini i Petaini zarivaju glavu u pijesak pred ovom prijetnjom po društvo i demokratiju.

Platforme društvenih mreža su postale sredstvo manipulacije - monetizacija sadržaja, algoritamska kontrola vidljivosti i pritisak na medije sve su mehanizmi koji degradiraju javni diskurs. Fenomen “enšitifikacije” interneta, da budemo prostiji, “zagovnavanja interneta”, gdje digitalni prostori postaju zatrpani beskorisnim sadržajem, dovodi do društvene apatije i smanjenja kritičkog mišljenja.

AI nije svjestan entitet

Španski premijer Pedro Sanchez je na forumu u Davosu 2025. upozorio da tehnološki milijarderi ugrožavaju demokratiju putem društvenih mreža. Ovo nije nova pojava - tehnološki sektor je već odavno blizak političkim elitama. AI industrija sada ima znatno više kapitala i može amortizovati potencijalne gubitke. Međutim, pitanje je koliko dugo će investitori biti spremni da ulažu u modele koji, iako sofisticirani, često generišu generički sadržaj, bez kritičkog osvrta, analize i stvarne emocije.

Generativna AI, kakav je ChatGPT, nije jedini oblik umjetne inteligencije, niti je u potpunosti beskorisna. Može se koristiti za analizu podataka, kodiranje i upravljanje projektima, ali se najviše eksploatiše za produkciju osrednjeg sadržaja i algoritamsko profilisanje korisnika. Problem je u tome što mlađe generacije ne razumiju kako ovi alati funkcionišu - AI nije svjestan entitet već stohastički sistem koji predviđa najvjerovatnije kombinacije riječi ili slika.

Suočeni smo sa digitalnim feudalizmom, tehnokratskom distopijom u kojoj nekolicina tehnoloških korporacija oblikuje percepciju stvarnosti. Borba protiv ove kontrole zahtijeva informisanost, kritičko razmišljanje i podršku alternativnim modelima razvoja i dijeljenja znanja. AI balon možda neće puknuti odmah, ali njegova stabilnost zavisi od toga koliko će javnost i investitori ostati fascinirani pričama o tehnološkom napretku koji ne mora nužno biti u službi društva.