Niska svijest o uzroku raka grlića materice

Rak grlića materice je bolest koja se može spriječiti, ali nažalost još pogađa mnoge žene. U velikoj većini slučajeva, uzrok ovog raka je humani papiloma virus (HPV). Januar je tradicionalno mjesec jačanja svijesti o raku grlića materice, a sedmica 20-26. januara je obilježena kao Evropska sedmica prevencije raka grlića materice.

Visokorizični tipovi

Iako se uzrok ovog oblika zna, mnogo građana Bosne i Hercegovine nije dovoljno informisano. U Sarajevu je Udruženje Renesansa nedavno predstavilo prvo istraživanje o svjesnosti građana BiH o HPV-u u sklopu Evropske sedmice prevencije raka grlića materice. Rezultati otkrivaju alarmantno nisku informisanost - tek 4% građana zna koliko je HPV rasprostranjen, a mnogi ne znaju kako se prenosi. Prema istraživanju koje je proveo Valicon, većina građana BiH nije svjesna koliko je HPV raširen, dok više od 60% vjeruje da nisu bili u kontaktu s virusom.

HPV ili humani papiloma virus se prenosi uglavnom seksualnim putem mada može i putem kože. Neki genotipovi virusa mogu izazvati i druge tipove kancera kao što su rak grla, ždrijela, vulve, vagine, penisa i anusa. Gotovo svi slučajevi raka grlića materice (99%) povezani su s infekcijom visokorizičnim tipovima humanog papiloma virusa (HPV), izuzetno čestim virusom koji se prenosi seksualnim kontaktom. Najčešći visokorizični genotipovi su: HPV 16 i HPV 18 i oni uzrokuju oko 70% slučajeva raka grlića materice.

HPV 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 56, 58, 59, 66 i 68 - povezani su s manjim postotkom slučajeva, ali su i dalje značajni. Vakcinacija protiv HPV-a obično cilja na najčešće visokorizične genotipove, posebno 16 i 18, dok novije vakcine poput devetovalentne HPV vakcine pokrivaju širi spektar visokorizičnih sojeva.

HPV nije samo opasan zbog kancerogenih rizika, može izazvati i bolne kondilome, odnosno genitalne bradavice koje zahtijevaju liječenje i često se vraćaju. Mnogi ne znaju da su ovi simptomi česti i kod muškaraca.

Vakcine protiv HPV-a su sigurne i efikasne, a preporučuju se za dječake i djevojčice. Mnogi slučajevi raka grlića materice i drugih bolesti uzrokovanih HPV-om mogu se spriječiti vakcinacijom. Roditelji imaju priliku da spriječe rizike i zaštite zdravlje svoje djece od opasnosti koju HPV nosi. Vakcinu je najbolje primiti u dobi 9-14 godina. Ovu vakcinu je moguće primiti i u kasnijoj dobi, ali je najefikasnija ako se primi prije stupanja u seksualne odnose.

Također, nikad se ne može dovoljno naglasiti važnost redovnih ginekoloških pregleda za rano otkrivanje promjena na grliću materice kod svih djevojčica, djevojaka i žena (vakcinisanih i nevakcinisanih protiv infekcija koje uzrokuju određeni sojevi HPV-a).

Papa test je dijagnostička metoda kojom se uzima uzorak ćelija sa površine grlića materice kako bi se provjerilo postojanje promjena koje mogu ukazivati na prekancerozne ili kancerozne lezije. Izvodi se tako što ljekar pomoću štapića ili četkice nježno skine površinski sloj ćelija s grlića, a uzorak se zatim analizira pod mikroskopom. Test se koristi za rano otkrivanje raka grlića materice, ali i za identifikaciju infekcija, poput HPV-a ili drugih promjena. Preporučuje se svim ženama koje su seksualno aktivne, obično jednom godišnje ili prema preporuci ljekara. Vakcinacija protiv HPV-a nikako ne isključuje sekundarnu prevenciju (skrining), nego ostaje apsolutni imperativ.

Važnost dijagnosticiranja

Prekancerozne promjene grlića materice, poznate i kao cervikalna intraepitelna neoplazija (CIN) se klasifikuju u tri nivoa:

CIN 1 (blage promjene) - ovaj nivo označava promjene u površinskom sloju ćelija grlića materice. Najčešće se spontano povlače i ne prelaze u karcinom, ali zahtijevaju praćenje.

CIN 2 (umjerene promjene) - promjene zahvataju dublje slojeve epitela, što ukazuje na veći rizik od progresije, te obično zahtijevaju dalje dijagnostičke postupke i eventualni tretman.

CIN 3 (teške promjene) - ovo je najteži stepen prekanceroznih promjena, pri čemu su promjene prisutne u većem dijelu epitela grlića materice, ali još nisu invazivni karcinom. Ukoliko se ne tretiraju, mogu preći u rak grlića materice. Sam rak grlića je posljednja faza razvoja promjena i nastaje tokom godina. Prekancerozne promjene, odnosno dijagnoza CIN još nisu rak, ali mogu preći u njega ako se ne dijagnosticiraju i ne liječe na vrijeme.

U BiH 300 žena godišnje oboli od ove bolesti, a 125 ih umire. BiH, Crna Gora i Srbija su visoko po incidenci raka grlića materice u svijetu. U BiH je incidenca 14,3 na 100. 000 žena, u Srbiji 18,7, a u Crnoj Gori 26,2 slučaja na 100. 000 žena. Sve ove zemlje su visoko i po stopi mortaliteta od raka grlića materice i to BiH 5,2 na 100.000, Srbija 7,9, a Crna Gora 10,5 smrtnih slučajeva na 100.000 žena.