Urbane bašte protiv klimatskih promjena

U Sarajevu su tokom godine niknule urbane bašte koje, osim što uljepšavaju gradske prostore, pomažu i u ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Projekat, koji zajednički provode CENER21, Centar za zdravo starenje, lokalne zajednice i građani, pokazao je da i mali zeleni otoci mogu imati mjerljiv utjecaj na mikroklimu grada.

Urbane bašte, smještene između zgrada i na zapuštenim javnim površinama, djeluju kao prirodni rashladni sistemi. Biljke snižavaju temperaturu zraka, ublažavaju efekte urbanog toplotnog ostrva i poboljšavaju kvalitet zraka. Istraživanja potvrđuju da ovakvi vrtovi doprinose smanjenju CO₂ emisija, boljoj infiltraciji vode i većem biodiverzitetu – ključnim faktorima u borbi protiv klimatskih promjena. Iako je riječ o pilot-projektu koji se prvenstveno fokusirao na društvenu uključenost, stručnjaci ističu da bi se ekološke koristi znatno povećale ako se model proširi na više lokacija.

U centru projekta nalazi se međugeneracijska saradnja. Starije osobe, mladi i odrasli zajedno su planirali, sadili i održavali vrtove. Stariji su prenosili znanja o sadnji i njezi biljaka, dok su mladi donosili nove ideje i energiju. “To je prilika da učimo jedni od drugih i da zeleni prostor postane mjesto susreta, a ne samo ukras”, poručili su iz tima CENER21.

U baštama su posađene autohtone vrste – od bosiljka i peršuna do paradajza i krastavaca – kako bi se smanjila potreba za održavanjem i povećala lokalna proizvodnja hrane. Jedna od pilot-lokacija nalazi se kod Centra za zdravo starenje, gdje posjetioci mogu vidjeti kako vrtovi doprinose i boljoj mikroklimi i jačanju zajednice.

Iako administrativne procedure za pokretanje urbanih bašti ostaju komplikovane, interes građana raste, a projekat pokazuje da zeleni prostori mogu biti moćan saveznik u klimatski otpornijem gradu.