Upozorenje 160 naučnika: Svijet je ušao u novu stvarnost, nismo spremni

Planeta je suočena s “novom stvarnošću” nakon što je dosegla prvu u nizu klimatskih prekretnica – masovno izumiranje koralnih grebena. To je zaključak opsežnog izvještaja na kojem je radilo 160 naučnika širom svijeta, piše CNN.

Klimatske promjene mogle bi ključne Zemljine sisteme – od amazonske prašume do polarnih ledenih ploča – izbaciti iz ravnoteže do tačke urušavanja, što bi pokrenulo katastrofalne talase širom planete, kažu naučnici. “Brzo se približavamo višestrukim prekretnicama Zemljinog sistema koje bi mogle transformisati naš svijet, s razornim posljedicama za ljude i prirodu”, izjavio je Tim Lenton, profesor na Institutu za globalne sisteme Univerziteta u Exeteru i jedan od autora izvještaja.

Prema izvještaju, korali u toplim vodama prvi su na udaru. Svjetski grebeni od 2023. godine trpe najgore masovno izbjeljivanje ikad zabilježeno zbog rekordno visokih temperatura okeana, a pogođeno je više od 80% njih. Nekadašnji podvodni svijet prepun boja i života pretvara se u izbijeljeni krajolik kojim dominiraju alge.

“Sada smo (koralne grebene) gurnuli izvan onoga s čime se mogu nositi”, rekao je Mike Barrett, glavni naučni savjetnik u World Wildlife Fund UK i koautor izvještaja. Autori upozoravaju da će, ako se globalno otopljenje ne preokrene, “opsežni grebeni kakve poznajemo biti izgubljeni”.

Posljedice će biti dalekosežne. Koralni grebeni ključno su stanište za morske vrste, važni za bezbjednost snabdijevanja hranom, doprinose bilionima dolara globalnoj ekonomiji i štite obalna područja od oluja.

Planeta je na ivici nekoliko novih prekretnica jer je gotovo sigurno da će premašiti globalno dogovoreni cilj ograničavanja zagrijavanja na 1,5 stupeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa. Jedna od najalarmantnijih prijetnji je potencijalni kolaps Atlantske meridionalne obrtne cirkulacije (AMOC), ključne mreže okeanskih struja. To bi imalo katastrofalne globalne posljedice: dijelove svijeta gurnulo bi u duboko smrzavanje, druge zagrijalo, poremetilo sezone monsuna i podiglo nivo mora, kažu naučnici.

“Sada postoji rizik da bi se kolaps mogao dogoditi tokom životnog vijeka ljudi rođenih i koji žive na planeti danas”, upozorio je Barrett.

Svijet nije spreman za posljedice prelaska ovih prekretnica, smatra Manjana Milkoreit, istraživačica sa Univerziteta u Oslu i koautor izvještaja.

“Trenutne politike i međunarodni sporazumi dizajnirani su za postepene promjene, a ne za ovakve nagle, nepovratne i međusobno povezane pomake”, rekla je. Dodala je kako način na koji vlade sada reaguju “može oblikovati Zemljin sistem na jako dugo vrijeme”.

U izvještaju se poziva na brzo smanjenje zagađenja koje zagrijava planetu i povećanje uklanjanja ugljenika iz atmosfere. Lenton je istakao da će svijet premašiti granicu od 1,5 stepeni, ali ključno je minimizirati daljnje zagrijavanje i što brže spustiti temperaturu.

Izvještaj je istakao i neke pozitivne vijesti, poput “radikalnog globalnog ubrzanja” u korištenju solarne energije, električnih vozila, baterija i toplinskih pumpi. Jednom kada čišće tehnologije zamijene one koje zagađuju, povratka na staro vjerojatno neće biti jer su nove opcije jeftinije i bolje.

Izvještaj dolazi samo mjesec dana prije okupljanja vlada u Brazilu na klimatskoj konferenciji COP30. Ova je godina ključna jer se od zemalja očekuje da predstave svoje ciljeve za smanjenje emisija u sljedećoj deceniji.

“Ova sumorna situacija mora biti poziv na buđenje da ćemo, ako sada ne djelujemo odlučno, izgubiti i amazonsku prašumu, ledene ploče i vitalne okeanske struje”, zaključio je Barrett. “U tom scenariju, gledali bismo na istinski katastrofalan ishod za cijelo čovječanstvo.”