U školi je bio poprilično loš, ali su njegova istraživanja spasila milione ljudskih života
Louis Pasteur/Wikipedia
Louis Pasteur je djelovao kao hemičar, biolog i farmakolog u drugoj polovini 19. stoljeća. Danas se smatra ocem mikrobiologije i bakteriologije, a njegova postignuća spasila su milione života. Doprinosio je nauci u mnogim oblastima baveći se vakcinacijom, bacilima, javnim zdravljem i uticajem higijene na zdravlje.
Pasteur je rođen u decembru 1822. u gradiću Dole, u središnjoj Francuskoj. Otac mu je bio siromašan kožar, a u ranim danima Louis nije pokazivao interes za učenje, radije se bavio crtanjem i poslovima oko kuće i očeva obrta.
Kada je imao 18 godina, otišao je na studij filozofije, ali je brzo odustao i vratio se kući. Sljedeće godine pripremao se za prirodno-matematički fakultet, ali zbog prosječnih ocjena iz hemije i loše napisanog prijemnog ispita nije uspio da se upiše. Ponovno je pokušao naredne godine i uspio. Tek tokom studija pronašao je pravu ljubav prema nauci i posvetio se akademskom radu.
Ubrzo nakon fakulteta Pasteur se zaposlio kao profesor hemije na Univerzitetu u Strasbourgu. Tamo je upoznao svoju buduću suprugu s kojom je imao dvoje djece. Supruga ga je podržavala u akademskom i naučnom radu, a isto je činilo i univerzitet, koji mu je često dopuštao izostanke radi istraživanja.
Pasteurovo ime danas svakodnevno koristimo kada govorimo o pasterizaciji. U svojim istraživanjima otkrio je da su mikroorganizmi odgovorni za kvarenje hrane i pića. Zbog toga je zagrijavao mlijeko na temperaturi između 60 i 100 stepeni. Proces je predstavljen 1862. i donio mu svjetsku slavu. Međutim, on je tada već bio poznat.
Razlog tome bio je njegov tretman devetogodišnjeg dječaka Josepha Meistera. Dječaka je ugrizao pas zaražen bjesnilom. U 19. stoljeću bjesnilo je bila bolest koja je u većini slučajeva značila sigurnu smrt. Tokom tih godina naučnici su već izumili prototip vakcine protiv bjesnila, ali Pasteur ju je usavršio i testirao na Josephu. Dječak je brzo ozdravio i doživio starost, a umro je tek 1940. godine, nekoliko dana nakon što su Hitlerove snage okupirale Pariz.
Osim toga, Pasteur se bavio stočnom bolešću bedrenicom. U općoj kulturi ta bolest nije poznata jer je on otkrio način da je spriječi. Premda se mogla prenijeti i na čovjeka, uglavnom se javljala kod stoke, a mnogi francuski stočari izgubili su sve što su imali. Francuski institut koji se bavio poljoprivredom pozvao ga je da prouči ovaj fenomen, a francuski hemičar bavio se tom temom skoro deset godina, prenosi Index.hr.
Glavni problem bio je to što bi se bolest vraćala čak i kada bi stočari kupili novu stoku da nadomjeste gubitke. Pasteur je shvatio da bolest uzrokuje bakterija te je savjetovao seljacima da ne zakopavaju svoju stoku na vlastitom zemljištu. Uvidio je da crvi i gliste prenose bakteriju nazad na površinu zemlje koju stoka pase.
Postoji i kontroverza oko kasnijeg cjepiva za bedrenicu. Premda je Pasteur pokupio zasluge, neki izvori nagovještavaju da je vakcinu zapravo razvio njegov kolega Henry Toussaint. Druga kontroverza ticala se njegovog uplitanja u medicinu i činjenice da je provodio medicinske pokuse na zečevima i drugim životinjama, a nije imao veterinarsku ni doktorsku licencu.
Pasteur je preminuo 1895. godine od posljedica moždanog udara. Svečano je sahranjen uz prisustvo najviših dužnosnika i poznatih Parižana. Njegovi ostaci nalaze se u pariškom institutu koji i danas nosi njegovo ime.
