U ledu otkopali ždrijebe staro 42 hiljade godina: Još je imalo tekuću krv u venama, kožu, dlaku...

U avgustu prošle godine, grupa lovaca na mamutove kljove otkopala je skoro netaknute ostatke ždrijebeta starog 42.000 godina tokom ekspedicije u sibirski krater Batagaika.

Očuvano regionom permafrosta, ili trajno smrznute zemlje, mlado konjče nije pokazivalo znakove spoljne štete, zadržavajući kožu, rep i kopita, kao i dlaku na nogama, glavi i drugim dijelovima tijela.

Siberian Times izvještava da su istraživači iz ruskog Federalnog univerziteta sjeveroistoka i južnokorejske Sooam Biotech Research Foundation ekstraktovali tečnu krv i urin iz uzorka, otvarajući put za daljnju analizu s ciljem kloniranja davno umrlog konja i oživljavanja izumrle Lenskaya linije kojoj pripada.

Da bi klonirali životinju, naučnici bi trebali izdvojiti funkcionalne ćelije iz uzoraka krvi i uzgajati ih u laboratoriji. Ovaj zadatak je lakše reči nego učiniti: Tokom proteklog mjeseca, tim je napravio više od 20 pokušaja da uzgoji ćelije iz tkiva konjića, ali su svi propali, prema zasebnom članku Siberian Timesa. Ipak, glavna ruska istraživačica Lena Grigoryeva kaže da svi uključeni ostaju "optimistični u vezi s ishodom".

Činjenica da konjić još uvijek ima dlaku čini ga jednim od najbolje očuvanih životinja iz doba ledenog doba ikada pronađenih, kaže Grigoryev za Gianluca Mezzofiore iz CNN-a, dodajući: "Sada možemo reći kakve je boje bila vuna izumrlih konja pleistocenske ere."

U životu je ždrijebe imalo tijelo boje kestena i crni rep i grivu. Star samo jednu do dvije sedmice u vrijeme smrti, mladi Lenskaya, ili Lena konj, doživio je istu preranu smrt kao i mnoge slično očuvane životinje zarobljene u permafrostu tijekom milenijuma, prenosi archaeology-world.com.

Činjenica da konjić još uvijek ima dlaku čini ga jednim od najbolje očuvanih životinja iz doba ledenog doba ikada pronađenih

Vjerovatno se udavilo u "prirodnoj zamci" – u blatu koje je kasnije zamrznulo u permafrost, rekao je Semyon Grigoryev iz Mamutskog muzeja Jakutije ruskoj novinskoj agenciji TASS, kako je izvijestio Siberian Times.

"Nađeno je puno blata i mulja koje je ždrijebe progutao tokom posljednjih sekundi [njegovog] života unutar njegovog gastrointestinalnog trakta," kaže Grigoryev.

Ovo je samo drugi put da su istraživači izvukli tečnu krv iz ostataka prahistorijskih stvorenja.

Godine 2013. grupa ruskih naučnika postigla je isti podvig koristeći tijelo 15.000 godina starog ženskog vunastog mamuta otkrivenog od strane Grigoryeva i njegovih kolega 2013. godine, kako izvještava George Dvorsky za Gizmodo. (Vrijedi napomenuti da tim koji proučava konjića također izražava nade da će klonirati vunastog mamuta.) Značajno je što je krv konjića zastrašujućih 27.000 godina starija od ovog prethodnog uzorka.

Naučnici iz NEFU-a i Južne Koreje iza nove studije tako su sigurni u svoj uspjeh da su već počeli tražiti surogat maticu koja će nositi kloniranog Lenskaya konja i, kako piše Siberian Times, ispuniti "istorijsku ulogu rađanja povratničke vrste". Ipak, vrijedi napomenuti da su svaki uspjeh preuranjen i, kako piše Dvorsky, indikativni za "tipični neobuzdani entuzijazam" viđen u izvještajima ruskih novinskih izvora.

Razgovarajući s Mezzofioreom iz CNN-a, sam Grigoryev izražava sumnje u šanse istraživača, objašnjavajući: "Mislim da je čak i jedinstveno očuvana krv potpuno beznačajna za kloniranje jer glavne krvne ćelije... nemaju jezgre s DNK-om."

Nastavio je, "Pokušavamo pronaći netaknute ćelije u mišićnom tkivu i unutarnjim organima koji su također jako dobro očuvani."

Ono što Siberian Times ne spominje su mnogobrojna "etnička i tehnološka" pitanja koja se postavljaju oživljavanjem davno nestalih vrsta. Među ostalim zabrinutostima, prema Dvorskyju, naučnici su naveli smanjen kvalitet života kloniranih životinja, pitanja genetske raznolikosti i ukrštanja, te odsustvo odgovarajućeg staništa iz doba ledenog doba.

Još uvijek ostaje da se vidi da li rusko-južnokorejski tim može zaista ostvariti svoj ambiciozni cilj. Ipak, ako je navodno oživljavanje dva slično stara 40.000 godina stara okrugla crva "odmrznuta" nakon milenijuma u arktičkom permafrostu iz jula 2018. godine bilo kakav pokazatelj, oživljavanje drevnih životinja postaje sve realnija mogućnost.