Slučaj Adriane Smith: Zabrana abortusa i dehumanizacija žene

Adriana Smith sa svojim sinom/GoFundMe/

Adriana Smith sa svojim sinom/GoFundMe
/

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

U saveznoj američkoj državi Džordžiji 36-godišnja medicinska sestra Adriana Smith doživjela je moždanu smrt nakon što je zbog glavobolje hospitalizovana u februaru 2025. godine. Trombovi u mozgu uzrokovali su prestanak moždane aktivnosti, ali ona je i dalje na aparatima - jer je u trenutku moždanog udara bila trudna osam sedmica.

Bez moždane aktivnosti

Prema zakonima Džordžije, abortus nakon šeste sedmice trudnoće je zabranjen, čak i u ovakvim slučajevima. Adriana je sada već više od 90 dana bez moždane aktivnosti, a njeno tijelo održava se u životu do 32. sedmice trudnoće, kada je planiran hitan carski rez.

Ljekari već uočavaju ozbiljne abnormalnosti kod fetusa, a porodica nije dala saglasnost na produženo održavanje života. Uprkos tome, zakon nadjačava medicinsku etiku - i pretvara Adrianu u beživotni inkubator.

Ne postoje podaci o tome da li produžena, tehnološki potpomognuta inkubacija u tijelu preminule osobe može rezultirati rođenjem živog, a kamoli zdravog djeteta.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Zakon prvog otkucaja srca (poznat i kao the first heartbeat law, heartbeat bill, LIFE Act) je naziv za vrstu zakona koji su uvedeni ili predloženi u nekim američkim saveznim državama, a koji zabranjuju abortus nakon što se detektuje prvi otkucaj srca embriona - obično oko šeste nedjelje trudnoće. To je često prije nego što mnoge žene uopšte saznaju da su trudne.

Kada žena zatrudni, mogu proći sedmice prije nego što shvati da je trudna. Šest sedmica prozor za abortus je jedva dovoljno da žena dobije potvrdu da je trudna i organizuje se. U Džordžiji je na snazi prolife zakon “prvog otkucaja srca”.

Ovi zakoni često ne predviđaju izuzetke za silovanje, incest ili malformacije fetusa iako neki prijedlozi mogu imati određene izuzetke. Tako je 2024. u saveznoj državi Misisipi jedna silovana trinaestogodišnjakinja iz siromašne afroameričke zajednice bila primorana da iznese trudnoću do kraja.

Cilj zakonodavaca koji ih predlažu jeste da se ograniči ili potpuno onemogući pristup abortusu kao korak ka njegovom potpunom ukidanju.

Ovdje se zanemaruje činjenica da nakupina ćelija koja pulsira fiziološki i histološki još nije ljudsko srce. Konačni cilj ovakvih zakona jeste kontrola žena i svođenje žena samo na njihovu reproduktivnu ulogu.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

U ovom slučaju, porodica nije imala pravo odlučivanja, nego država. Žena u komi je tehnički samo inkubator za bebu i njeno dostojanstvo, kao i pravo na dostojanstvenu smrt je povrijeđeno. Kako je u tekstu za Guardian rekla majka Adriane Smith April Newkirk, porodica se nada kako će beba biti rođena, no ipak smatraju kako je odluka trebala biti na njima.

Stvarna “Sluškinjina priča”

Ovo sve podsjeća na jednu scenu iz “Sluškinjine priče” kanadske spisateljice Margaret Atwood kada je jedna od sluškinja također moždano mrtva, ali je održavaju do termina poroda na aparatima.

Abortus podrazumijeva namjeran, svjestan čin prekida života fetusa. Uklanjanje aparata za održavanje života ima za posljedicu prekid razvoja fetusa, ali se to prije može opisati kao posljedica ili čak nenamjerni “dvostruki efekt” odluke da se smrt pravilno zbrine. Ovdje nema namjere ubijanja djeteta. Radi se o neautorizovanom eksperimentu na mrtvom tijelu bez glasa, studiji slučaja.

Ovdje se događa jedna tragedija ne samo nepravda. Radi se o dehumanizaciji žene po standardima neokonzervativnih krugova i vjerskih fanatika. Slučaj koji, kako se stvari odvijaju, neće biti izolovan, nego će postati praksa u dijelu svijeta. Ne zaboravimo ni slučajeve kada je zabrana abortusa dovela do smrti nekoliko žena u Poljskoj, kao i slučaj Mirele Čavajde u Hrvatskoj, kojoj je uprkos teškoj fetalnoj dijagnozi odbijen prekid trudnoće, pa je zahvat obavila u Sloveniji.