Razlike u matematičkom uspjehu nisu urođene

Iako djevojčice i dječaci u školu ulaze s podjednakim matematičkim znanjem, samo četiri mjeseca kasnije – dječaci već preuzimaju vodstvo. Nakon godinu dana, razlika postaje još veća. Ovo je zaključak ogromne francuske studije koja je analizirala rezultate gotovo tri miliona učenika prvog i drugog razreda, objavljene 11. juna 2025. u časopisu Nature.

Radi se o dosad najobuhvatnijem istraživanju rodnog jaza u matematici. Naučnici su pratili četiri generacije đaka koji su pohađali prvi razred osnovne škole u Francuskoj od 2018. do 2021. godine. Bez obzira na to jesu li djeca dolazila iz bogatijih ili siromašnijih porodica, živjela u različitim regijama ili pohađala različite vrste škola – obrazac je bio isti: dječaci su već nakon nekoliko mjeseci počeli bolje da rješavaju matematičke zadatke. Ova studija pokazuje da razlike u matematičkom uspjehu nisu urođene.

Studija je pratila kako se razvijaju vještine jezika i matematike kod više od 2,6 miliona djece. U trenutku kada su krenuli u školu, razlika u rezultatima između dječaka i djevojčica praktično nije postojala. Međutim, već nakon četiri mjeseca pojavljuje se statistički značajan jaz u korist dječaka. Nakon godinu dana, efekat je bio još izraženiji – s razlikom koja odgovara srednjem stepenu prednosti.

Zašto se matematički jaz među polovima dešava tako brzo? Iako istraživanje ne ulazi duboko u razloge, implicira da su školsko okruženje, očekivanja nastavnika, društveni stereotipi ili pristup gradivu faktori koji mogu imati ključnu ulogu.

Poruka istraživanja je jasna: ako želimo jednakost u nauci, tehnologiji i matematici, moramo početi od samog početka – od učionica u kojima petogodišnjaci uče sabiranje i oduzimanje. Jer razlike koje nastanu u prvom razredu, lako mogu da traju cijeli život.