Primjena generativne AI u poslovanju: Usmjeriti se na realne mogućnosti, a ne na grandiozna obećanja

Umjetna inteligencija (AI) posljednjih godina zauzima centralno mjesto u globalnom poslovnom svijetu. Investicije u ovu tehnologiju bilježe vrtoglavi rast, a optimizam među investitorima, kompanijama i kreatorima politika čini se gotovo bezgraničnim. Međutim, nova analiza istraživača s uglednog Massachusetts Institute of Technology (MIT) upozorava da se iza kulisa krije mnogo manje sjajna slika.

Prema izvještaju, čak 95% pokušaja implementacije generativne umjetne inteligencije u poslovne procese do sada je propalo. Drugim riječima, ogromna većina kompanija nije uspjela iskoristiti potencijal alata poput ChatGPT-a, DALL-E-a ili sličnih rješenja poput softverskih rješenja za kompanije kako bi zaista unaprijedila produktivnost i efikasnost.

Balon koji prijeti da pukne

Podaci o finansijskim tokovima pokazuju da je u prvoj polovini 2025. u AI startape uloženo više od 44 milijarde dolara, što je više nego tokom cijele 2024. godine. Analitičari Goldman Sachsa predviđaju da će do kraja ove godine ukupna ulaganja doseći gotovo 200 milijardi dolara. Ovoliki iznosi uloženi u relativno mladu i još eksperimentalnu tehnologiju mnogi ekonomisti već nazivaju najvećim investicionim kockanjem našeg vremena.

Ključni razlog za takav entuzijazam leži u uvjerenju da će umjetna inteligencija donijeti dramatičan skok u produktivnosti rada – povećanje količine dobara i usluga koje radnici mogu proizvesti u određenom vremenu. No, prema MIT-ovom istraživanju, ti rezultati se zasad jednostavno ne vide.

MIT-ov izvještaj naglašava da su do jula ove godine najbolji dostupni AI alati uspješno obavili tek 30 posto zadataka iz stvarnog kancelarijskog okruženja.

“Postoji ogromna razlika između laboratorijskih demonstracija i stvarnih poslovnih potreba”, ističu istraživači. Generativni modeli su često skloni greškama, halucinacijama i proizvodnji sadržaja koji je teško validirati, što znači da u praksi njihovo korištenje zahtijeva stalni ljudski nadzor – upravo ono što bi trebali eliminirati.

MIT navodi da uspješne priče postoje, ali su one uglavnom ograničene na kompanije koje imaju dovoljno resursa i stručnog znanja da izgrade vlastite AI sisteme prilagođene specifičnim zadacima. Takvi projekti iziskuju velika ulaganja i dugotrajnu integraciju u postojeće procese. Za većinu manjih i srednjih firmi, ulaganja u generativnu AI zasad se svode na skupe eksperimente bez mjerljivih rezultata.

U izvještaju se upozorava da, ukoliko u bliskoj budućnosti ne dođe do velikog tehnološkog proboja, AI balon bi mogao puknuti. To više nije pitanje da li, već kada. Posljedice bi mogle biti ozbiljne za globalnu ekonomiju, budući da se očekivanja i vrijednosti kompanija koje ulažu u AI temelje na pretpostavci o rapidnom rastu produktivnosti.

“Ulaganja se trenutno kreću u stotinama milijardi dolara. Ako očekivani rezultati izostanu, posljedice će osjetiti ne samo tehnološki sektor već i čitava ekonomija,” navodi se u analizi.

Skepsa raste

Iako se hype oko umjetne inteligencije nastavlja, raste i broj stručnjaka koji upozoravaju da su očekivanja nerealno visoka. Profesor ekonomije s MIT-a Daron Acemoglu, poznat po istraživanjima o utjecaju tehnologije na tržište rada, već godinama ističe da AI neće automatski donijeti rast produktivnosti, nego može čak dovesti do gubitka radnih mjesta i dubljih ekonomskih nejednakosti.

Acemoglu procjenjuje da će umjetna inteligencija u narednoj deceniji donijeti umjereni rast BDP-a između 1,1 i 1,6% tokom sljedećih 10 godina i smatra kako treba usporiti sa razvojem umjetne inteligencije.

Dok investitori nastavljaju da ulažu rekordne svote u umjetnu inteligenciju, izvještaj MIT-a baca hladan tuš na prevelika očekivanja. S obzirom na to da 95% pokušaja implementacije generativne AI u poslovanje trenutno završava neuspjehom, a najbolji sistemi ne prelaze prag od 30 posto uspješnosti u obavljanju realnih zadataka, postavlja se pitanje: koliko je ova trka zapravo održiva?

Ako AI balon pukne, posljedice bi mogle biti globalne. Zato je, poručuju istraživači, krajnje vrijeme da se hype zamijeni racionalnim pristupom i da se pažnja usmjeri na realne mogućnosti, a ne na grandiozna obećanja.