Poljubac je evoluirao kod zajedničkog pretka gorila i čimpanza prije 21,5 do 16,9 miliona godina

Poljubac, čin koji danas povezujemo s romantikom i intimnošću, možda je mnogo stariji od vrste Homo sapiens. Nova analiza međunarodnog tima istraživača, predvođena Matildom Brindle sa Univerziteta Oxford, pokazuje da su veliki primati - pa vjerovatno i neandertalci - praktikovali poljubac ili ponašanje vrlo slično njemu.

Istraživači su pregledali naučnu literaturu, terenske bilješke i videozapise primata kako bi mapirali pojavu usno-usnog kontakta među vrstama. Njihovi nalazi sugerišu da je poljubac evoluirao kod zajedničkog pretka gorila i čimpanza prije 21,5 do 16,9 miliona godina.

Ovakvo ponašanje zabilježeno je i izvan svijeta primata. Vukovi i drugi sisari koriste tzv. premastikaciju - odrasli prožvaću hranu i prenesu je mladima usnama. Golubovi, koji su monogamni, razmjenjuju poljupce u sklopu parenja i hrane mladunčad “ptičijim mlijekom”, tekućinom iz guše. U nekim vrstama, ovu ulogu preuzimaju mužjaci. Sve to pokazuje da poljubac u širem zoološkom smislu nije rijetkost.

Zašto je ovaj čin opstao? Iako nosi rizik prenosa mikroorganizama, evolucijski može imati više funkcija: procjenjivanje zdravlja partnera putem ukusa i mirisa, jačanje društvenih veza, smanjenje napetosti u grupi te oslobađanje hormona poput oksitocina i dopamina, koji učvršćuju emocionalnu bliskost.

Analiza, također, ukazuje da su se neandertalci vrlo vjerovatno ljubili. Ranije studije pokazale su da su moderni ljudi i neandertalci dijelili oralne mikroorganizme, što implicira razmjenu sline - moguće upravo putem poljupca.