Ovako je izgledao zajednički predak svih živih bića na Zemlji: Superorganizam sa imunološkim oružjem

Ovako je izgledao zajednički predak svih živih bića na Zemlji/
Foto: Nature
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Međunarodni tim znanstvenika objavio je u časopisu Nature Ecology & Evolution revolucionarne rezultate istraživanja kojim su rekonstruirali posljednjeg univerzalnog zajedničkog pretka (LUCA) svih današnjih oblika života — od bakterija, biljaka do ljudi.

Prema njihovim otkrićima, LUCA je bio složen organizam koji je živio prije otprilike 4,2 milijarde godina, s razvijenim metabolizmom i ranim oblikom imunološkog sustava, što ukazuje da je život na Zemlji započeo ranije i bio kompleksniji nego što se dosad mislilo.

Iako nije bio prvi oblik života, LUCA je ključna tačka u evolucijskom stablu jer od njega potječu bakterije i arheje. Nova studija pokazuje da je LUCA imao genom od oko 2,5 megabaza s približno 2600 proteina, što ga čini sličnim modernim prokariotskim organizmima. Posebno je zanimljiva prisutnost Wood-Ljungdahlovog metaboličkog puta, koji omogućava vezanje ugljičnog dioksida s vodikom za proizvodnju energije, te gena sličnih današnjim CRISPR sustavima, što ukazuje na rani imunološki sustav, prenosi Index.hr.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
Shematski prikaz raznih staničnih mehanizama LUCA-e (Image credit: Moody et al., doi: 10.1038/s41559-024-02461-1.)/

Shematski prikaz raznih staničnih mehanizama LUCA-e (Image credit: Moody et al., doi: 10.1038/s41559-024-02461-1.)/

Profesor Davide Pisani, koautor studije, istaknuo je da rezultati pokazuju kako je LUCA bio znatno složeniji nego što se ranije pretpostavljalo i da je već tada bio uključen u „evolucijsku utrku“ s virusima. Dodatno, prisutnost gena za popravak oštećenja od UV zračenja sugerira da LUCA nije živio samo u dubokim oceanima, nego i u plićim, toplim vodenim tijelima pod sunčevim zrakama.

LUCA nije bio usamljen; bio je dio ranog ekosistema, a njegovi metabolički otpadni proizvodi mogli su hraniti druge organizme, stvarajući osnovu za ekološke interakcije. Istraživači naglašavaju da otkrića imaju duboke implikacije za razumijevanje evolucije života na Zemlji, ali i mogućnosti života u svemiru. Ako su zaključci točni, evolucija života na Zemlji bila je znatno brža nego danas, a pod pravim uvjetima život bi mogao biti česta pojava i izvan našeg planeta.

Ova otkrića mijenjaju percepciju ranog života na Zemlji i otvaraju nova pitanja o njegovom nastanku, razvoju i šansama za postojanje negdje drugdje u svemiru.