Otisak prsta drevnog pomorskog pljačkaša pronađen na najstarijem skandinavskom brodu od dasaka

Otisak prsta sačuvan u katranu drevnog drvenog broda otkrio je nove, iznenađujuće detalje o ratnicima koji su prije oko 2.400 godina plovili. Brod, zajedno s oružjem napadača, potopili su branitelji ostrva u močvaru, gdje je zbog specifičnih uslova ostao izuzetno dobro očuvan do danas.

Riječ je o takozvanom Hjortspring brodu, najstarijem poznatom drvenom brodu od dasaka u Skandinaviji, koji se danas nalazi u Nacionalnom muzeju Danske. Iako je otkriven još početkom 20. vijeka, njegovo porijeklo dugo je predstavljalo zagonetku za arheologe. Nova istraživanja, objavljena u decembru u časopisu PLOS One, donijela su važne odgovore zahvaljujući analizi katrana, užadi i jednog jedinstvenog detalja - ljudskog otiska prsta.

Istraživači su pronašli fragmente katrana koji su korišteni za zaptivanje spojeva na brodu, a u jednom od njih jasno se vidio otisak prsta osobe koja je, vjerovatno, učestvovala u popravci ili održavanju plovila. Taj otisak predstavlja rijedak i neposredan trag stvarnih ljudi koji su gradili i koristili brod.

Hemijska analiza katrana pokazala je da je to neka mješavina životinjske masti i smole od bora, što ukazuje na područja s bogatim borovim šumama. Time se dovodi u pitanje ranija pretpostavka da brod potiče iz blizine današnjeg Hamburga. Umjesto toga, istraživači sada smatraju da je brod mogao doći s istočne obale Baltika, vjerovatno iz područja sjeveroistočne Njemačke, istočno od ostrva Rügen. Ako je ta pretpostavka tačna, to znači da su ratnici prešli znatne udaljenosti otvorenim morem kako bi izveli napad.

Dodatna potvrda starosti broda dobijena je analizom užadi napravljene od unutrašnje kore drveta. Radiokarbonsko datiranje smješta brod u period između 381. i 161. godine prije nove ere, u predrimsko željezno doba Skandinavije. Naučnici su koristili i rendgensku tomografiju kako bi napravili 3D modele katrana i užadi, a u budućnosti se nadaju da će iz katrana uspjeti izdvojiti i ljudski DNK.