Objavljene nove snimke sa Marsa: "Pješčani vragovi" haraju planetom, zabilježili ih 1.039
Dvadeset godina snimaka sa Marsa otkrilo je moćne pješčane vragove i nove uvide u klimu Crvenog planeta. Analiza snimaka Mars Expressa i ExoMars Trace Gas Orbitera otkrila je da su vrtlozi prašine brži i brojniji nego što se dosad mislilo, s brzinama do 160 km/h.
Vjetrovi, koji na Marsu pokreću karakterističnu crvenu prašinu, omogućavaju stvaranje pješčanih vragova, nalik tornadima na Zemlji. Novi javno dostupni katalog bilježi 1.039 takvih vrtloga diljem planeta, uz detaljno praćenje kretanja i intenziteta.
Dr. Valentin Bickel sa Sveučilišta u Bernu ističe da pješčani vragovi igraju ključnu ulogu u marsovskom ciklusu prašine, utječući na klimatske uvjete: prašina smanjuje dnevne temperature, ali noću djeluje kao izolator. Praćenje ovih fenomena pomaže u planiranju budućih robotskih i ljudskih misija.
Najaktivnija regija je Amazonis Planitia, a pješčani vragovi najčešće se javljaju u proljeće i ljeto, između 11 i 14 sati po lokalnom vremenu. Iako Marsova atmosfera ima manje od 1% gustoće Zemljine, vjetrovi su dovoljno jaki da podižu značajnu količinu prašine.
Naučnici su koristili sofisticirane metode mjerenja: kamere orbiterа stvaraju slike kroz različite kanale boja, a pomicanje pješčanih vragova stvara odstupanja koja omogućuju precizno praćenje brzine i smjera. Colin Wilson iz ESA-e ističe da prašina utječe na sve aspekte marsovskog okruženja, uključujući snimanje iz orbite.
Prašina predstavlja izazov za misije poput rovera Opportunity i InSight, no ponekad može biti i korisna, kao u slučaju rovera Spirit koji je neočekivano očišćen pješčanim vragom. Podaci iz nove studije već se koriste za planiranje slijetanja ESA-inog rovera Rosalind Franklin, planiranog za 2030. godinu.
Dr. Ralph Lorenz naglašava važnost ovih podataka za solarne panele i buduće ljudske misije, dok dr. J. Michael Battalio sa Yalea ističe da Mars služi kao neovisni laboratorij za usporedbu s Zemljinom klimom.
