Nova studija o napadima morskih pasa. Čini se da nisu toliko krivi koliko se mislilo
MORSKI psi možda nisu toliko odgovorni za rijetke napade na ljude koliko se dosad mislilo. U novoj studiji objavljenoj danas, znanstvenici tvrde da bi barem neke ugrize morskih pasa trebalo promatrati kao oblik samoobrane.
Istraživanje su proveli morski biolozi iz Francuske, a objavljeno je u časopisu Frontiers in Conservation Science. Analizirajući podatke o napadima morskih pasa diljem svijeta, procijenili su da je otprilike 5 posto takvih ugriza čisto obrambene prirode. Dakle, nisu pokušaji ulova plijena. Istraživači kažu da bi ti nalazi trebali pomoći u sprječavanju budućih napada.
Glavni autor studije, Eric Clua, stručnjak za morske pse sa Sveučilišta PSL, odlučio je istražiti ovu temu na temelju vlastitih terenskih opažanja u Francuskoj Polineziji.
"Obrambeni mehanizam koji upućuje da su odgovorni ljudi, a ne morski psi"
Ondje je često čuo priče o ribarima koji su sustavno ubijali morske pse koji bi se slučajno našli zarobljeni u ribarskim mrežama. Ti bi morski psi ponekad ugrizli ribare ako ih ovi nisu odmah uspjeli usmrtiti. Također je čuo za slučajeve u kojima su morski psi ugrizli ribare koji bi lovili s harpunima pod vodom, no činilo se da je napad bio motiviran pokušajem obrane vlastitog plijena.
"Detaljnijom analizom došlo se do modela tog obrambenog mehanizma koji upućuje na odgovornost ljudi, a ne morskih pasa, za ovu vrstu incidenata", rekao je Clua za portal Gizmodo.
Istraživači su prvo analizirali podatke o napadima zabilježenima u Francuskoj Polineziji, i to one slučajeve u kojima se mogla utvrditi barem neka motivacija. Između 2009. i 2023. dokumentirana su 74 takva napada. U četiri slučaja, odnosno u njih 5 posto, utvrđeno je da je napad vjerojatno bio čin samoobrane.
Paradoks
Clua i tim zatim su proučili Globalnu bazu podataka o napadima morskih pasa, u kojoj je zabilježeno gotovo 7000 ugriza od 1863. godine. Analizirali su one koje je baza klasificirala kao "izazvane", odnosno slučajeve u kojima su ljudi bili vrlo blizu morskih pasa. I u toj skupini, oko 5 posto, ukupno 322 ugriza, odgovaralo je kriterijima samoobrane.
Ti kriteriji uključuju situacije u kojima morski pas ugrize odmah nakon ljudske radnje koja se može doživjeti kao agresivna te kada ugrizi ostavljaju površinske, neletalne ozljede, ali se ponavljaju. Paradoksalno, obrambeni ugriz može biti izrazito nasilan u usporedbi s radnjom koja mu je prethodila. Primjerice, nasukani morski pas može agresivno ugristi čovjeka koji ga pokušava vratiti u more. No Clua kaže da ta pretjerana reakcija može biti posljedica očajničke borbe za preživljavanje.
"Rezultati ove studije pokazuju da morski psi, kao i svaka druga životinja ili čovjek, imaju pravo na samoobranu kad je njihov opstanak ugrožen", rekao je Clua.
Ljudi im ne bi trebali prilaziti, čak ni ako se čine bezopasnima
"Također pokazuju da, protivno intuiciji, nije preporučljivo pokušavati pomoći morskom psu u nevolji jer on takvu gestu neće nužno protumačiti pozitivno i može reagirati agresivno", dodao je.
Otkrivanjem različitih motiva iza ugriza, tim se nada da će pomoći u njihovom sprječavanju. Primjerice, ljudi ne bi trebali prilaziti morskim psima niti s njima stupati u interakciju, čak ni ako se čine bezopasnima ili ako im je potrebna pomoć. Također, preporučuje se da u vodama u kojima obitavaju morski psi nikad ne plivate sami, parovi ili skupine smanjuju rizik od duljeg napada.
Za razliku od nekih kopnenih predatora, ostati nepomičan neće obeshrabriti morskog psa koji vas percipira kao plijen, pa je, ako do napada ipak dođe, nužno pokušati se obraniti, dodaje Clua.
Morski psi se najčešće boje ljudi. Zato su napadi rijetki, a smrtni ishodi još rjeđi
Istovremeno, istraživači napominju da se morski psi najčešće boje ljudi. Napadi su zato rijetki, a smrtni ishodi još rjeđi, pogotovo u usporedbi s drugim životinjama.
Primjerice, u 2024. godini zabilježeno je samo 88 ugriza morskih pasa diljem svijeta i sedam smrtnih slučajeva. Nasuprot tome, procjenjuje se da nilski konji godišnje usmrte barem 500 ljudi, dok komarci – putem bolesti poput malarije – godišnje uzrokuju više od pola milijuna smrti.
Stoga, iako je važno biti oprezan u vodama u kojima borave morski psi, i novinari i javnost trebali bi prestati prenapuhivati rizik od njihovih napada.
"Osim što želimo smanjiti broj ugriza na terenu, nadamo se i da će naš rad promijeniti pogled novinara na ovu temu", rekao je Clua. "Ne treba automatski kriviti životinje, već poticati ljude da budu svjesniji svoje odgovornosti."
Tim planira nastaviti istraživanje drugih vrsta ugriza, poput onih u kojima morski psi grizu iz radoznalosti, kako bi testirali je li čovjek potencijalni plijen.
