Nizozemska: Zemlja-inženjerski projekt

Zamislite da na površini koja je desetak hiljada kvadratnih kilometara manja od Bosne i Hercegovine živi oko 18 miliona ljudi! U BiH, sa površinom 51.209 kvadratnih kilometara, živi nešto manje od tri miliona stanovnika (još nismo sigurni u zvaničan broj), dok u Nizozemskoj, sa površinom od 41.865 kvadratnih kilometara, živi preko 18 miliona stanovnika. Nizozemska je već dugo prepoznata kao lider u oblasti obrazovanja, nauke i inovacija. I ne samo to - Kraljevina Nizozemska je zemlja koja je praktično nastala zahvaljujući nauci i inženjerstvu.

Borba protiv poplava

Možda najimpresivniji aspekt Nizozemske je njena borba protiv poplava. Država je kroz vijekove razvijala sofisticirane sisteme kanala i brana, stvarajući pravo čudo inženjeringa. Ove građevine nisu samo funkcionalne već predstavljaju i kulturološki simbol borbe za očuvanje zemlje.

Nizozemska je zemlja koja se zvanično naziva Kraljevina Nizozemska. Kraljevina se sastoji od teritorija u Evropi (Nizozemska) te karipskih teritorija - Aruba, Curaçao i Sint Maarten. Treba napomenuti da i nezavisna država Surinami na sjeveroistoku Latinske Amerike ima istoriju sa Kraljevinom Nizozemskom. Iako je najpoznatiji dio Kraljevine Nizozemske onaj evropski, važno je napomenuti da Nizozemska, kao kraljevina, obuhvata više teritorija sa različitim nivoima autonomije.

U vezi sa terminima Nizozemska i Holandija, često dolazi do zabune. Holandija se odnosi samo na dvije provincije u zapadnom dijelu Nizozemske - Sjevernu Holandiju i Južnu Holandiju, koje su, zbog svoje veličine i značaja, postale sinonim za cijelu zemlju. Nizozemska, međutim, označava cijelu državu, koja se sastoji od 12 provincija. Dakle, Holandija je samo dio Nizozemske, a Nizozemska je država koja uključuje mnoge druge pokrajine osim Holandije.

Ne samo da je ovaj dio Evrope niži, od recimo austrijskih Alpa i naših Dinarida, nego je, na pojedinim dijelovima, ispod nivoa mora. To je zato što su Nizozemci, Dutchmen, prosto otimali zemlju od oceana u vrlo kompleksnom procesu, Naime, u periodu između 500. godine p.n.e i 500. godine n.e. došlo je do promjena klimatskih uslova i počelo je povlačenje mora, pri čemu se otkrilo novo zemljište. Tako su Nizozemci zahvaljujući prirodnom procesu dobijali oko 5 metara obale više svake godine. No, mali je problem bio u tome što more, koje se jednom povuče, ima tendenciju i da se vraća pod nekim uslovima. I kako su Nizozemci u to rano doba zauzimali novo zemljište, koje je bilo ispod nivoa mora, tako su se morali i boriti za njega. Počeli su graditi primitivne kanale i brane kako bi spriječili poplave, a ova zemlja, u kojoj i danas ima dosta močvara, jako je sklona poplavama. Postoji jedna poslovica koja kaže “Bog je stvorio zemlju, a Nizozemci su stvorili Nizozemsku”.

Jedna zemlja može da se širi ili osvajanjem drugih zemalja u ratovima ili kolonijalizacijom ili otimanjem od mora. U 14. vijeku borba sa poplavama postaje nemilosrdnija, jer Nizozemci nisu htjeli da im voda odnese nešto što su velikim trudom izgradili, a jedna od tih stvari je i luka Amsterdam, koja je donosila profit.

Zato počinje jedan inženjerski poduhvat - izgradnja kanala i brana koji će smanjiti rizik od poplava. No, osvajanje novog zemljišta je trebalo energiju za pumpanje vode i tu uskaču na scenu čuvene vjetrenjače. Premda ih mi znamo kao mjesta gdje se melje žito pomoću kinetičke energije vjetra, njihova primarna uloga bila je ispumpavanje vode.

No, šta radite sa novodobijenim zemljištem? To nije jako plodno zemljište - ono je slano i pjeskovito. I nije baš da na njemu rado rastu poljoprivredne kulture. Treba mnogo truda da se takvo zemljište kultivira i pretvori u plodno. Nije baš za pšenicu, ali nešto drugo dobro uspijeva - tulipani. I upravo stoga su polja tulipana baš u dijelu Nizozemske, u Holandiji, gdje je zemljište oteto od mora. Nizozemska proizvodi 80% tulipana za svjetsko tržište. U amsterdamskom kvartu u starom dijelu grada postoji tržnica cvijeća. Nizozemci su veliki proizvođači i ostalog cvijeća, a u Leidenu se nalazi i prekrasna botanička bašta.

Zelena energija

Ako biste putovali Nizozemskom, vidjeli biste da holandski dio i nije baš prekriven poljima tulipana, nego - travom. Zato što je trava jedino što je ovdje moglo uspijevati. Neke druge regije Nizozemske, poput Brabant, zgodne su i za neke druge kulture, poput krompira, ali ova će biljka nešto kasnije doći i raširiti se po Nizozemskoj kada bude introducirana iz Južne Amerike. I zato su pametni Nizozemci/Holanđani na ta područja s travom doveli mliječne krave.

No, mlijeko i nije baš profitabilan produkt - lako se kvari i teže je za prevoz. I zato su krenuli u proces proizvodnje sira. Dva najpoznatija nizozemska sira su edamer i gauda.

Danas su vjetrenjače dosta zamijenjene vjetroturbinama, ali se originalne stare vjetrenjače čuvaju i održavaju. Danas ih ima oko hiljadu. I brane su modernije, kao i uzgoj tulipana i proizvodnja sira. Ovi simboli su evoluirali, a Nizozemska se pretvorila u jednog od globalnih lidera zelene energije i vjetroturbina.

Brane i dalje imaju ulogu da čuvaju Nizozemsku od poplava. Grad Rotterdam je domaćin najmodernije brane na svijetu. Ona se zove Maeslantkering, Maeslant barrier ili Brana Maeslant, a svojom veličinom i složenošću predstavlja jedan od primjera kako naučna istraživanja, inženjerstvo i inovacije mogu pomoći u suočavanju s prirodnim izazovima. Ova ogromna pokretna građevina, koja štiti grad od poplava, samo je jedan od mnogih spektakularnih infrastrukturnih poduhvata koje je Nizozemska osmislila kako bi se suočila sa problemima koji dolaze s klimatskim promjenama. Izgleda poput ogromnih dveri koja se zatvaraju i otvaraju i inženjersko je remek-djelo: ne liči niti na jednu branu koju ste vidjeli. Ovo je najveći pokretni objekat na svijetu.