Nauka kreirala čip koji nevjerojatno tačno čita ljudske misli

Eksperimentalni moždani implantat može čitati misli i pretvarati unutarnje misli u tekst.
U ranoj fazi testiranja, znanstvenici sa Sveučilišta Stanford koristili su uređaj za sučelje mozak-računalo (BCI) kako bi dešifrirali rečenice koje su ispitanici samo pomislili, ali nisu ih izgovorili naglas. Implantat ih je "čuo" točno u 74 posto slučajeva, prenosi Euronews.
Ovakvi uređaji pojavljuju se kao potencijalno rješenje za osobe s invaliditetom koje žele povratiti određenu razinu samostalnosti.
Lakša komunikacija onima koji ne mogu govoriti
Najpoznatiji primjer je Neuralink Elona Muska, eksperimentalni implantat koji je još u ranoj fazi ispitivanja sigurnosti i funkcionalnosti kod osoba sa specifičnim zdravstvenim stanjima koja ograničavaju pokretljivost.
Najnoviji rezultati, objavljeni u časopisu Cell, mogli bi jednoga dana olakšati komunikaciju osobama koje ne mogu govoriti, rekli su istraživači.
"Ovo je prvi put da smo uspjeli razumjeti kako moždana aktivnost izgleda kada samo razmišljate o govoru", rekla je Erin Kunz, jedna od autorica studije i istraživačica na Sveučilištu Stanford.
U suradnji s četvero sudionika, istraživački tim ugradio je mikroelektrode, koje bilježe neuronske signale, u motorički korteks, dio mozga odgovoran za govor.
Od sudionika se tražilo da pokušaju izgovoriti ili da samo zamisle izgovaranje određenog skupa riječi. Obje radnje aktivirale su preklapajuće dijelove mozga i izazvale slične tipove moždane aktivnosti, iako različitog intenziteta.
Zatim su znanstvenici trenirali modele umjetne inteligencije da prepoznaju riječi koje su sudionici samo pomislili, a nisu ih izgovorili. U demonstraciji, moždani čip uspio je prevesti zamišljene rečenice s točnošću do spomenutih 74 posto.
U drugom testu, istraživači su postavili lozinku kako bi spriječili BCI da dekodira nečiji unutarnji govor, osim ako osoba prvo ne pomisli na kod. Sustav je prepoznao lozinku "chitty chitty bang bang" s oko 99 posto točnosti.
Naredbe isključivo mislima
Trenutačno moždani čipovi ne mogu tumačiti unutarnji govor bez značajnih sigurnosnih ograničenja. No, istraživači smatraju da bi napredniji modeli u budućnosti mogli postići i to.
Frank Willett, jedan od autora studije i izvanredni profesor neurokirurgije na Sveučilištu Stanford, izjavio je kako bi BCI sustavi mogli biti osposobljeni i za ignoriranje unutarnjeg govora.
"Ovo istraživanje ulijeva stvarnu nadu da bi BCI za govor jednog dana mogao vratiti komunikaciju koja je jednako tečna, prirodna i ugodna kao razgovorni govor."
Inače, BCI tehnologija funkcionira povezivanjem živčanog sustava osobe s uređajima koji mogu tumačiti moždanu aktivnost, što omogućuje obavljanje radnji, poput korištenja računala ili pokretanja protetske ruke, isključivo mislima.