Naučnici upozoravaju: Toplotni valovi i klimatske promjene imat će dvije opasne posljedice za Evropu
O klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na svijet oko nas priča se godinama. Stručnjaci i naučnici upozoravaju da nas, ako se nešto radikalno ne promijeni, u budućnosti očekuju prilično pesimistični scenariji. Kako klimatske promjene već utiču na Evropu pokazuje najnoviji izvještaj objavljen u časopisu Nature, koji se zasniva na stotinama studija o uticaju vremenskih prilika na zdravlje ljudi.
Naučnica Rachel Lowe sa Katalonskog instituta za istraživanje i napredne studije i njene kolege pratile su 42 različita pokazatelja veze između klimatskih promjena i njihovog utjecaja na zdravlje, uključujući alarmantan porast smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom i širenje zaraznih bolesti. Zaključak njihovog istraživanja nije pozitivan, a Lowe kaže da su potrebne drastične akcije, kako u Evropi, tako i širom svijeta, kako bi se zaštitilo stanovništvo.
Smrtonosna vrućina
Ekstremne vrućine mogu biti opasne po zdravlje, posebno za starije osobe i srčane bolesnike, a kako su temperature sve više, tako raste i broj zabilježenih smrtnih slučajeva. A o kakvom se uticaju radi, pokazalo je i ovo istraživanje. Prema ovim podacima, u periodu od 2013. do 2022. godine, a u odnosu na period od 2003. do 2012. godine, broj umrlih od vrućine porastao je u prosjeku za 17 na 100 hiljada stanovnika. Treba naglasiti da vrućina lošije utiče na žene, odnosno veća je stopa smrtnosti žena u odnosu na muškarce, piše Nature.
Jedan od razloga koji bi ovo mogao objasniti je u razlikama u gubitku toplote iz tijela i maksimalnom znojenju, a također žene mogu biti izložene većem riziku od toplotnog stresa nakon ovulacije, kada im je tjelesna temperatura viša. Takođe, žene generalno žive duže od muškaraca, a stariji ljudi su osetljiviji na probleme i stres povezan sa ekstremnom vrućinom, objašnjavaju naučnici u ovoj studiji.
Krpelji i paraziti
Još jedna negativna i opasna posljedica klimatskih promjena i porasta temperatura spomenuta u ovoj studiji odnosi se i na parazite koji su se proširili i sada prenose bolesti u nekoliko evropskih regija, kao i na krpelje čija populacija raste. Naučnici izdvajaju širenje jednoćelijskog parazita Leishmania infantum kojeg prenose pješčane mušice i izazivaju čireve na koži, dok u najgorim slučajevima infekcija može rezultirati povišenom temperaturom, oticanjem jetre i slezene, pa čak i smrću.
Topliji i vlažniji uslovi u Evropi pogoduju širenju, odnosno opstanku i razmnožavanju ovakvih muva i parazita i na sjeverna područja, a podaci pokazuju da je njihov broj veći u 2010-im godinama u odnosu na prvu deceniju ovog stoljeća. Takođe, ovakvi uslovi pogodni su za širenje krpelja Ixodes ricinus, koji može prenijeti i niz bolesti, uključujući lajmsku bolest i krpeljni encefalitis, čije posljedice mogu biti izuzetno teške. Podaci jasno govore da je klima u posljednjih deset godina mnogo pogodnija za širenje ovog krpelja u odnosu na period od 1951. do 1960. godine, mjereno brojem mjeseci tokom kojih su temperature bile idealne za njihov životni ciklus.
