Naučnici su tek sada otkrili kako razlikovati fosile dinosaura prema spolu: "Vrlo čudna situacija"
Određivanje spola fosilnih dinosaurusa do danas je bilo gotovo nemoguće jer meka tkiva i reproduktivni organi nisu sačuvani tokom fosilizacije. Istovremeno, paleontolozi su decenijama bilježili neobičnu pojavu kod biljojedih hadrosaura – gotovo svaki drugi fosilni repni pršljen na gornjem dijelu repa pokazuje tragove prijeloma koji su u međuvremenu zacijelili.
„Vrlo čudna situacija. Kada pronađete repni pršljen s gornjeg dijela repa hadrosaura, velika je vjerovatnoća da na njemu postoji trag povrede koja je zarasla,“ objasnila je profesorica Eileen Murphy sa Univerziteta Queen’s u Belfastu. „To je ponavljajući obrazac i željeli smo otkriti zašto.“
Murphy i međunarodni tim stručnjaka analizirali su oko 500 takvih fosila hadrosaura iz Evrope i Sjeverne Amerike. Bez obzira na vrstu, starost ili lokaciju, povrede su bile identične – što je, prema njima, jasan znak da su nastale kao posljedica zajedničkog ponašanja kod svih hadrosaura.
Kako su nastajale povrede?
Istraživači su, koristeći kompjuterske modele, simulirali koje sile mogu dovesti do ovakvih prijeloma. Zaključili su da povrede nastaju zbog snažnog pritiska u predjelu kloake – dijela tijela gdje su se nalazili reproduktivni organi ženki i mužjaka.
Nakon što su isključili druge scenarije – poput napada grabljivica (nema ugriza), borbi repovima (povrede bi bile sa strane), ili padova – naučnici su došli do zaključka:
Najvjerovatniji uzrok lomova su povrede tokom parenja.
Prema simulacijama, mužjaci su ženke pokušavali opasati sa strane i svojim tijelom pritiskali gornji dio repa, uzrokujući mikroprelome koji bi kasnije zacijelili.
Prvi trag seksualnog ponašanja dinosaurusa
Filippo Bertozzo, prvi autor studije, rekao je da ovo otkriće „otvara prva vrata u proučavanje seksualnog ponašanja dinosaurusa“. Uprkos tome što takvi prijelomi djeluju bolno, većina je zacijelila – što pokazuje da povrede nisu bile smrtonosne niti su ugrožavale opstanak vrste.
Profesor Gareth Arnott dodaje da ovakvo ponašanje nije nepoznato ni danas: „Agresivno ponašanje mužjaka tokom parenja može izgledati evolucijski nepovoljno, ali isto vidimo i kod morskih lavova, kornjača, pa čak i kod pojedinih vrsta ptica.“
Revolucionarna posljedica: određivanje spola dinosaurusa
Ako je hipoteza tačna, fosili pršljenova s ovakvim povredama pripadali bi ženkama. Bertozzo kaže: „To bi bila prekretnica – prvi put bismo mogli razlikovati ženke i mužjake kod jedne vrste dinosaurusa.“
To otvara mogućnost da se odgovori na brojna pitanja o spolnim razlikama (seksualnom dimorfizmu), poput:
- da li su grebeni na glavama hadrosaura bili različiti kod mužjaka i ženki,
- da li su neke anatomske razlike pogrešno tumačene kao nove vrste,
- kako su spol i ponašanje uticali na evoluciju ovih dinosaurusa.
