Naučnici simulirali mogući scenarij u budućnosti Zemlje: Ono što bi nas zadesilo je zastrašujuće

Istraživači sa Univerziteta u Ženevi, zajedno sa francuskim laboratorijama CNRS, sproveli su simulaciju 'efekta staklene bašte', predviđajući dramatično povećanje temperature naše planete. Zloslutno upozorenje ukazuje na mogućnost da cijeli okean površine Zemlje 'ispari', što bi rezultiralo dramatičnim porastom globalnih površinskih temperatura.

Ova klimatski nestabilna tranzicija, prema naučnicima, označava podjelu između dvije populacije planeta - planeta umjerene zone i vrućih planeta posle bjekstva. Studija je pokušala da objasni razliku između Zemlje i rane Venere, koja se često opisuje kao Zemljin 'zli blizanac', piše Daily Mail.

S obzirom na sličnost u veličini i kamenoj strukturi, Venera ima prosječnu temperaturu površine od nevjerovatnih 870°F (465°C), što je čini neprijateljskom prema životu. Venera, iako slična Zemlji, sa gustom atmosferom, postala je vidljivo upozorenje šta se može dogoditi planeti ako se ne preduzmu ozbiljni koraci u borbi protiv klimatskih promjena.

Vodena para bi mogla biti ključ

Unatoč činjenici da se plinovi poput ugljičnog dioksida i metana često povezuju s globalnim zagrijavanjem, naučnici ističu ulogu vodene pare kao potencijalnog pokretača efekta staklene bašte na Zemlji. Povećanje emisije ugljičnog dioksida i metana uzrokuje povećanje vodene pare u atmosferi, što dodatno potiče efekat staklene bašte. Ova katastrofalna spirala, tvrde, ubrzano eskalira.

Glavni autor Guillaume Chaverot sa Univerziteta u Ženevi napominje da postoji kritična granica za količinu vodene pare, preko koje se planeta više ne može ohladiti. Zemlji prijeti nepovratan proces isparavanja okeana, što bi rezultiralo globalnim temperaturama koje bi dostigle nekoliko stotina stepeni. Novi klimatski modeli sugeriraju da bi čak i malo povećanje sunčevog zračenja moglo pokrenuti ovaj zastrašujući proces.

Ove studije također naglašavaju važnost informacija o temperaturi egzoplaneta kako bi se utvrdilo da li je određena planeta potencijalno nastanjiva. Émeline Bolmont iz UNIGE-a naglašava da proučavanje klime drugih planeta igra ključnu ulogu u određivanju njihovog potencijala za život. Studija je objavljena u časopisu Astronomy & Astrophysics.