Naučnici izdali alarmantno upozorenje: Ostale su još tri godine do...
Ako emisije ugljičnog dioksida ostanu na trenutnim razinama, simbolična i ključna granica globalnog zagrijavanja od 1,5 Celzijeva stepena mogla bi biti probijena za samo tri godine — pokazuje nova procjena više od 60 vodećih svjetskih klimatologa.
Gotovo 200 zemalja postiglo je 2015. godine dogovor da će nastojati ograničiti porast globalne temperature ispod 1,5 °C u odnosu na predindustrijske razine. No, uprkos tome, sagorijevanje uglja, nafte i plina, kao i sječa šuma, i dalje se nastavljaju rekordnim intenzitetom, dovodeći u pitanje ispunjenje tog cilja.
Rekordne emisije i smanjeni “ugljični budžet”
Glavni autor studije, prof. Piers Forster sa Univerziteta u Leedsu, upozorio je na sve izraženije klimatske promjene i ubrzano zagrijavanje, koje su direktna posljedica visokih emisija ugljičnog dioksida. Početkom 2020. naučnici su procijenili da čovječanstvo ima još 500 milijardi tona CO₂ koje može ispustiti da bi zadržalo šansu od 50% da ostane unutar granice od 1,5 °C. No, do početka 2025. taj se “ugljični budžet” smanjio na samo 130 milijardi tona.
Budu li globalne emisije ostale na nivou od 40 milijardi tona godišnje, svijet bi taj preostali budžet mogao iscrpiti za tri godine.
Zagrijavanje bez presedana
Klimatolozi su procijenili da je prošlogodišnje zagrijavanje dostiglo 1,36 °C iznad predindustrijskih razina. Trenutna stopa porasta temperature iznosi 0,27 °C po deceniji — znatno brže nego u bilo kojem poznatom geološkom razdoblju.
Jedan od ključnih pokazatelja u studiji je i tzv. Zemljina energetska neravnoteža — brzina kojom se akumulira višak topline u klimatskom sistemu. Ona je u protekloj deceniji više nego dvostruko veća nego u 1970-ima i 1980-ima, te 25% viša nego krajem 2000-ih i 2010-ih.
Okeani apsorbiraju najveći dio viška topline
Prema riječima dr. Matthewa Palmera iz britanskog Meteorološkog zavoda, ta količina energije mora otići negdje — dio odlazi na zagrijavanje tla, dio na topljenje ledenjaka, a čak 90% viška topline apsorbiraju okeani. To uzrokuje širenje morske vode, ali i dodatno podizanje nivoa mora uslijed topljenja ledenih površina.
Stopa globalnog porasta nivoa mora udvostručila se od 1990-ih, a time se povećava i rizik od poplava za milione ljudi koji žive u obalnim područjima.
Hitnost smanjenja emisija
Uprkos zabrinjavajućim podacima, autori studije primjećuju da se rast emisija CO₂ usporava zahvaljujući razvoju čistih tehnologija. Ipak, naglašavaju da su “brza i stroga” smanjenja emisija važnija nego ikad.
Svako dodatno zagrijavanje, upozoravaju stručnjaci, povećava snagu vremenskih ekstrema, topljenje leda i podizanje nivoa mora. Ključno je da smanjenje emisija u narednoj deceniji može značajno promijeniti budući tok klimatskih promjena.
