Naučni šok iznad Arktika: Dronovima “uhvatili dah” kitova i otkrili smrtonosni virus
Novi pristup u istraživanju morskih sisavaca donio je važne podatke o zdravlju kitova koji žive u divljini. Naučnici su, koristeći dronove sposobne prikupljati izdahnuti zrak, analizirali takozvane “izdihe” – oblake sitnih kapljica koje nastaju kada se kitovi podignu na površinu i udahnu kroz puhalice. Ovakva tehnologija omogućila je uvid u zdravstveno stanje grbavih kitova, ali i drugih vrsta.
Letjelice opremljene posebnom opremom prolazile su kroz te oblake izdaha, a uzorci su kasnije analizirani u laboratorijima. U njima je otkriven izrazito zarazan virus koji se dovodi u vezu s masovnim nasukavanjima kitova i dupina širom svijeta, što dodatno naglašava značaj ovog otkrića.
Prema riječima profesora Terryja Dawsona s londonskog King’s Collegea, prikupljanje uzoraka izdaha predstavlja prekretnicu u brizi za zdravlje i dobrobit kitova. “Ova metoda omogućuje nam praćenje patogena kod živih kitova bez izazivanja stresa ili ozljeda, a pritom pruža ključne uvide u bolesti u arktičkim ekosustavima koji se brzo mijenjaju”, rekao je Dawson.
U istraživanju su korišteni dronovi koji su nosili sterilne petrijeve zdjelice, pomoću kojih su prikupljane kapljice izdahnutog zraka grbavih kitova, perajara i ulješura. Dobijeni podaci kombinirani su s biopsijama kože koje su uzimane s brodova, čime je osigurana detaljnija analiza zdravstvenog stanja ovih morskih divova.
Rezultati su pokazali da se potencijalno smrtonosni morbilivirus kitova, poznat i kao cetacean morbillivirus, širi i iznad Arktičkog kruga, što je prvi put potvrđeno. Riječ je o izrazito zaraznoj bolesti koja se lako prenosi među dupinima, kitovima i pliskavicama, a može uzrokovati teške zdravstvene probleme i masovna uginuća. Posebno zabrinjava činjenica da se virus može prenositi između različitih vrsta i prelaziti velike oceanske udaljenosti.
Naučnici vjeruju da bi ova metoda mogla omogućiti ranije prepoznavanje ozbiljnih prijetnji morskom životu, prije nego što se one nekontrolirano prošire. “U sljedećem razdoblju prioritet je nastaviti koristiti ove metode za dugoročni nadzor kako bismo razumjeli kako će više novih stresnih čimbenika oblikovati zdravlje kitova u godinama koje dolaze”, rekla je Helena Costa sa Sveučilišta Nord u Norveškoj.
Istraživanje su zajednički proveli King’s College London, Kraljevska veterinarska škola Royal Dick School of Veterinary Studies iz Ujedinjenog Kraljevstva te Sveučilište Nord iz Norveške, a rezultati su objavljeni u naučnom časopisu BMC Veterinary Research.
