NASA-in stručnjak objasnio zašto nijedan astonaut nikad nije izašao iz Zemljine atmosfere

Iako zvuči kao teza iz arsenala najtvrdokornijih teoretičara zavjere, tvrdnja da nijedan astronaut u historiji nije napustio Zemljinu atmosferu zapravo je – tehnički tačna. Od Jurija Gagarina do Neila Armstronga, pa čak i svemirskih turista poput Williama Shatnera, niko od njih nije izašao izvan krajnjih granica onoga što se još uvijek računa kao Zemljina atmosfera.

Razlog leži u tome kako definišemo gdje atmosfera zapravo "završava". Većina nas zamišlja da se ona završava negdje iznad oblaka, možda na visini gdje lete komercijalni avioni. Međutim, atmosfera se zapravo proteže mnogo dalje – stanjiva se postepeno i nikada ne prestaje naglo.

Istraživanja pokazala

Šokantno otkriće: Možda nesvjesno izlažete djecu otrovnim materijama zbog ovog predmeta

NASA-in stručnjak za heliofiziku Doug Rowland objašnjava: „Atmosfera ne prestaje odmah iznad naših glava, niti iznad Mount Everesta. Ona se nastavlja i stanjiva, ali se još uvijek osjeti stotinama kilometara iznad površine Zemlje.“, piše IFLScience.

Međunarodna svemirska stanica (ISS), koja orbitira na visini od oko 400 kilometara, i dalje osjeća otpor atmosfere. Bez povremenog potiskivanja raketama, zbog tog otpora bi se vratila na Zemlju.

Za praktične potrebe, kao što su međunarodni sporazumi o svemiru, granica između Zemlje i svemira često se definiše tzv. Kármánovom linijom, koja se nalazi na 100 kilometara visine. Iako se većina atmosfere nalazi ispod te linije, naučnici priznaju da to nije čvrsta granica.

Studija iz 2019. godine, koja je koristila podatke ESA/NASA satelita SOHO, pokazala je da Zemljina atmosfera – preciznije njen vanjski sloj koji se naziva geokorona – zapravo doseže čak 629.000 kilometara u svemir, što je daleko izvan Mjesečeve orbite.

"Mjesečeva putanja prolazi kroz Zemljinu atmosferu", rekao je tada Igor Baliukin iz Ruskog instituta za svemirska istraživanja, glavni autor istraživanja. „Nismo to znali dok nismo ponovo analizirali stare podatke sa SOHO satelita.“

Ono što stvari dodatno komplikuje jeste činjenica da su i Zemlja i Mjesec – tehnički gledano – također unutar atmosfere Sunca. Tek na ivici heliosfere, poznatoj kao heliopauza, prostor postaje zaista "međuzvjezdani".

Dakle, odgovor na pitanje gdje počinje svemir zavisi od perspektive. Ali jedno je sigurno: prostor iznad nas, pa čak i daleko iznad Mjeseca, još uvijek je dio nevidljivog omotača koji zovemo atmosfera.