Jadransko more koje pamtimo nestaje: Stručnjaci upozoravaju da prava borba tek slijedi
Uz porast temperature mora, Jadran postaje sve pogodniji dom za nove tropske i invazivne vrste. Tokom terenskog rada kod Saplunare na otoku Mljetu ponovo su zapažene i ulovljene dvije takve ribe: mramornica i vatrenjača.
Mramornica je tropska riba porijeklom iz Indijskog okeana, Crvenog mora i Perzijskog zaljeva. U Jadranu je prvi put primijećena 2010. godine, a danas se već dobro prilagodila lokalnim uvjetima.
„Već se po građi gubice može vidjeti da je riječ o ribi koja se prilagodila biljnoj ishrani. Hrani se smeđim makroalgama, ali i onima koje rastu na listovima posidonije“, pojašnjava za HRT dr. sc. Neven Iveša s Fakulteta prirodnih znanosti u Puli.
Mramornica – tihi biljojed koji mijenja morski krajolik
Mramornica istiskuje domaće biljojede, a njezina pretjerana ispaša dodatno ugrožava bioraznolikost. Iako nije jako otrovna, njezine bodlje mogu izazvati bol i nelagodu. „Slučajno sam se nabio na jednu jedinku. Bol nije jaka, ali se javlja kratkotrajno peckanje. Ubodeno mjesto sam približio izvoru topline i bol je vrlo brzo nestala“, ispričao je Iveša.
Vatrenjača – atraktivna, ali opasna
Osim mramornice, Jadranom se širi i vatrenjača, izrazito invazivna vrsta s otrovnim bodljama. „Ona je među sto najinvazivnijih vrsta u Mediteranu. Iako izgleda atraktivno, predstavlja ozbiljnu prijetnju našem moru jer se brzo razmnožava i smanjuje bioraznolikost“, upozorava dr. sc. Milena Mičić, ravnateljica Aquariuma Pula.
Jedinke ovih vrsta pronađene kod Mljeta trenutno su smještene u kontroliranim uvjetima pulskog akvarija. Stručnjaci upozoravaju da ih je zasigurno još u Jadranu, gdje njihov rastući broj ozbiljno prijeti stabilnosti morskih ekosustava.
Zabrinutost zbog stabilnosti ekosustava
Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode dr. sc. Aljoša Duplić upozorava na dramatične promjene koje pogađaju i more i kopno. Zagrijavanje mora i širenje takozvane tropikalizacije Sredozemlja mijenjaju staništa i potiču dolazak novih vrsta koje ugrožavaju postojeću ravnotežu. Među najnovijim primjerima su vatrenjača i mramornica, invazivne ribe koje su se iz Crvenog mora kroz Sueski kanal proširile u Mediteran i sada ulaze u Jadransko more.
„Te su vrste došle iz tropskih voda i sve lakše preživljavaju u našem moru jer se uvjeti mijenjaju. Jadran je najsjeverniji i najhladniji dio Sredozemlja, ali i ovdje postaje pogodno za njih“, rekao je Duplić. Istaknuo je kako su se vatrenjače proširile do srednjeg Jadrana i vjerojatno će uskoro stići i na sjever. Upozorava da se te vrste brzo razmnožavaju i ozbiljno ugrožavaju autohtoni život. Primjerice, u vodama Cipra desetkovale su lokalne populacije riba i ugrozile ribarstvo.
Morski ekosustav pod stresom
„Zabrinjava i sve veća zagrijanost mora u dubinama. Gubi se termoklina, granica koja je dijelila hladni i topli sloj mora sada se spušta i do 40 metara. To mijenja fizikalno-hemijske uvjete u cijelom stupcu mora, a time i život u njemu“, ističe Duplić i dodaje da je morski ekosustav pod velikim stresom.
„U godinama koje dolaze, more više neće biti onakvo kakvim ga poznajemo“, naglašava.
Klimatske promjene snažno pogađaju i kopnene ekosustave, naročito šume. Promjene u temperaturi, smanjenje oborina, isušivanje tla i visoka isparavanja mijenjaju staništa i ugrožavaju brojne biljne i životinjske vrste.
„Ministarstvo je financiralo istraživanje koje pokazuje da će čak sedam najčešćih vrsta drveća u Hrvatskoj imati značajne promjene u rasprostranjenosti. Primjerice, hrast lužnjak, danas rasprostranjen u cijeloj Panonskoj Hrvatskoj, u budućnosti bi mogao izgubiti pola svojeg prirodnog areala“, upozorava Duplić.
Teško ćemo ostati ispod 2 °C
Dr. Duplić ističe da je cilj Pariškog sporazuma o ograničenju porasta temperature na 1,5 °C praktički nedostižan, dok je i granica od 2 °C sve upitnija. Iako EU i Hrvatska provode politike za smanjenje emisija stakleničkih plinova, planetarna koordinacija i politička volja ključni su za uspjeh. Izostanak velikih zemalja poput SAD-a ozbiljno otežava globalni napor.
„U kovidnoj godini emisije su pale samo 6,5 posto, a ni to ne bi bilo dovoljno da ostanemo ispod 1,5 stupnja“, upozorio je.
Hrvatska je zakonom postavila jasne klimatske ciljeve i razvija strategiju klimatske neutralnosti. Prava borba tek slijedi, osobito u prilagodbi naglim promjenama. U tom je smislu planirana uspostava Centra za prilagodbu klimatskim promjenama koji bi trebao započeti s radom ove godine.
