Hoće li Evropska svemirska agencija uspjeti u namjeri da izazivaju eklipse kad god im se prohtije?

Evropska svemirska agencija (ESA) priprema se za revolucionarnu misiju pod nazivom Proba-3, koja bi trebala omogućiti stvaranje solarnih pomračenja po potrebi u svemiru. Ova inovativna metoda ključna je za proučavanje Sunčeve korone – vrelog vanjskog sloja Sunčeve atmosfere koji značajno utiče na Zemlju i naše tehnologije.

Tradicionalne metode proučavanja korone koriste koronagrafe, male diskove postavljene na teleskope ili svemirske letjelice koji blokiraju sjaj Sunčevog diska. Međutim, ove metode nisu savršene, jer stvaraju svijetli rub koji zaklanja dijelove korone najbliže Sunčevoj površini. Proba-3 rješava taj problem tako što koristi dvije svemirske letjelice u formacijskoj orbiti: jedna od njih će biti udaljena 150 metara od druge, prekrivajući Sunčev disk i stvarajući pomračenje koje omogućava neometano posmatranje korone.

Uz pomoć Proba-3 misije, naučnici će imati priliku da proučavaju koronu od samog ruba Sunčevog diska pa sve do udaljenosti od 1,4 miliona kilometara. Misija ima nekoliko ključnih ciljeva:

• Razumjeti zašto je korona stotinama puta toplija od Sunčeve površine, sa temperaturama koje dosežu milione stepeni.
• Istražiti kako se ubrzava Sunčev vjetar – struja naelektrisanih čestica koja utiče na prostor oko naše planete.
• Proučiti nastanak koronalnih izbačaja mase (CME), ogromnih oblaka plazme koji mogu izazvati štetu na satelitima i proizvoditi spektakularne polarne svjetlosti na Zemlji.

Letjelice će se kretati po neobičnoj orbiti koja se prostire od 600 kilometara do 60.530 kilometara od Zemljine površine, s vremenom obilaska od 19,7 sati. Tokom šest sati, kada su najudaljenije od Zemlje, njihova precizna formacija omogućava posmatranje korone. Ova tehnologija formacijskog leta predstavlja značajnu tehničku demonstraciju.

Pored glavnog cilja, Proba-3 će prikupljati podatke o Van Allenovim pojasevima, regijama zračenja oko Zemlje koje su povezane sa Sunčevim vjetrom i svemirskim vremenom.

ESA već planira sljedeći korak – misiju MESOM, koja bi omogućila mjesečna pomračenja pomoću letjelice u orbiti. Ipak, Proba-3 služi kao ključni dokaz koncepta za ovu tehnologiju.

Zanimljivo je da, iako je ovo četvrta Proba misija, nosi naziv Proba-3. Treća misija nazvana je Proba-V i bila je fokusirana na mjerenje vegetacije. Lansirana 2013. godine s planiranim trajanjem od dvije godine, još uvijek je operativna.

Uz nominalno trajanje od dvije godine, Proba-3 obećava da će donijeti vrijedne naučne uvide i postaviti temelje za buduće istraživačke poduhvate. Pitanje ostaje: hoće li ESA uspjeti u izazivanju eklipsa kad god im se prohtije? Ako je suditi prema dosadašnjem uspjehu ove agencije, odgovor je vrlo vjerovatno – da.