Evropa ide na Mjesec: Osiguran rekordni budžet, šalju astronauta već iduće godine
Evropska svemirska agencija radi na jačanju evropske nezavisnosti u svemiru, a već naredne godine planira poslati njemačkog astronauta na Mjesec.
Evropska svemirska agencija u utorak je saopćila da je osigurala rekordan budžet od 22,1 milijardu eura za finansiranje svojih programa u naredne tri godine. Kako piše Deutsche Welle, Evropa nastoji ostvariti veću nezavisnost u svemiru.
Na sastanku ministarskog vijeća u Bremenu, ESA je odobrila i plan za jačanje odbrambene saradnje te predstavila planove za buduće naučne svemirske misije. Zemlje članice ESA, njih 23, obavezale su se na pet milijardi eura više u odnosu na budžet iz 2022. godine, a ukupan iznos gotovo u potpunosti pokriva traženih 22,2 milijarde eura.
„Tako nešto se još nikada nije desilo, količina skupljenih finansija puno govori – to je znak povjerenja u Agenciju“, rekao je generalni direktor ESA Josef Aschbacher.
U središtu rasprava bio je European Resilience from Space Programme, koji uključuje posmatranje Zemlje, navigaciju i telekomunikacije. Program, čiji je procijenjeni budžet 1,35 milijardi eura, ima i civilnu i vojnu namjenu.
„Odbrana je uvijek stvar nacionalne suverenosti“, rekao je Aschbacher. „Ali udruživanje i dijeljenje imovine također ima evropsku dimenziju.“
Kao primjer naveo je povećanje broja promatranja i satelitskih snimaka u obavještajne i nadzorne svrhe.
Ukoliko Sjedinjene Američke Države i Kina nastave graditi velike satelitske konstelacije, a Evropa ne reaguje, Aschbacher upozorava da bi se „moglo desiti isto kao i sa Starlinkom – američka kompanija će dominirati i ugrožavati evropske firme i našu poziciju“.
Njemačka je dala najveći doprinos budžetu s više od pet milijardi eura, dok Francuska učestvuje sa 3,7 milijardi eura.
Industrija lansiranja u svemir značajno se promijenila posljednjih godina, posebno nakon što je SpaceX počeo dominirati tržištem. Evropa je izgubila mogućnost samostalnog lansiranja nakon što je Rusija povukla svoje rakete uslijed invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Nova evropska raketa Ariane 6 lansirana je prošle godine nakon više odgađanja, ali se, za razliku od Falcona 9, ne može koristiti više puta. ESA planira da razvoj prve evropske višekratne rakete povjeri privatnim kompanijama, a uži izbor kandidata već je objavljen.
European Launcher Challenge u Bremenu dobio je više od 900 miliona eura doprinosa, što je dvostruko više od prvobitno predloženog iznosa. Ovo povećanje finansiranja dolazi u trenutku kada se američka svemirska agencija NASA suočava s velikim budžetskim rezovima pod administracijom predsjednika Donalda Trumpa, iako je potvrđeno da će NASA učestvovati u evropskom marsovskom roveru Rosalind Franklin.
Misija Rosalind Franklin planirana je za 2028. godinu i podrazumijeva bušenje površine Marsa u potrazi za tragovima izvanzemaljskog života. Među budućim projektima ESA nalaze se i svemirski laserski opservatorij za istraživanje gravitacijskih valova, kao i rendgenski teleskop NewAthena, namijenjen proučavanju supermasivnih crnih rupa.
Postoji i plan za slanje letjelice na Saturnov mjesec Enceladus, za koji se sumnja da ispod ledene kore ima tekući ocean. Također je predstavljen i zajednički prijedlog s Japanom o misiji Ramses, čiji je cilj proučavanje asteroida Apophis prilikom prolaska pored Zemlje 2029. godine.
Evropska svemirska agencija je u četvrtak najavila i da će prvi evropski astronauti u programu Artemis, koji će vratiti ljude na Mjesec, biti iz Njemačke, Francuske i Italije.
„Danas mogu najaviti da će prvi let biti dodijeljen njemačkom astronautu“, rekao je Aschbacher.
Prva posada neće sletjeti na Mjesec, a lansiranje je planirano u prvoj polovini naredne godine. Francuski astronaut Thomas Pesquet rekao je:
„To još nikada nije bilo službeno potvrđeno, tako da je ovo pozitivno.“
„To znači da Europa ima svoje mjesto u ovoj avanturi“, dodao je.
