ChatGPT i uticaj na kognitivne sposobnosti

Time magazine je objavio tekst o studiji koja je postavljena na preprint platformu arXive o tome kako ChatGPT i drugi LLM-ovi (Veliki jezički modeli – Large Language models) erodiraju moć kritičkog mišljenja.

Ovaj preprint koji dolazi sa MIT (Massachussetts Institute of Technology) podnesen je 10. juna 2025. i donio je zaključak kako upotreba chatbotova smanjuje moždanu aktivnost i angažman korisnika.

Podaci i metodologija

Sama studija je preprint, što znači da još nije prošla rigoroznu stručnu recenziju. No podaci i metodologija zvuče uvjerljivo i dolaze sa respektabilne institucije te su vrijedni pregleda i teksta. Ono što je dodatna mana studije jeste što su bile uključene samo 54 osobe (18-39 godina starosti).

Bile su četiri sesije ispitivanja, a ispitanici su podijeljeni u tri grupe – one koji su koristili LLM, one koji su koristili pretraživač na internetu i one koju su koristili samo svoje kognitivne sposobnosti bez vanjskih resursa (Brain-only) i samo 18 osoba je završilo 4. sesiju, što je prilično mala grupa za istraživanje.

Istraživači su ispitanicima dali zadatak da napišu esej.

Istraživači su koristili elektroencefalografiju (EEG) kako bi pratili moždanu aktivnost kod korisnika ovog specifičnog tipa vještačke inteligencije u toku rada s njom i kod onih koji su pisali eseje bez LLM-ova.

EEG mjerenja pokazuju da učesnici koji su pisali eseje bez pomoći alata (Brain-only) imaju najjaču i najrasprostranjeniju moždanu povezanost, dok su korisnici LLM-a pokazivali najslabiju aktivaciju moždanih mreža. Aktivnost mozga se smanjivala proporcionalno oslanjanju na spoljašnje alate. Ovo je prirodno jer napor koji moramo upotrijebiti da bismo formulisali sopstvenu misao je veći nego da samo promptamo ili naložimo chatu na nam nešto napiše.

Također, pitanje je i koliko osobe, primjerice učenici i studenti koji pomoću LLM-ova napišu određeni tekst zapravo pročitaju taj tekst, i nauče nešto iz njega ili bar prođu kritički da bi otkrili da li je on smislen ili sadrži nesuvislosti i materijalne greške. Korisnici Chata jednostavno stave mozak na pašu.

Tokom četiri mjeseca, korisnici LLM-a su dosljedno postizali slabije rezultate na neuralnim, jezičkim i ponašajnim mjerama u poređenju sa drugim grupama. Suprotno tome, oni koji nisu koristili spoljašnje izvore za pisanje eseja imali su najjače i najrasprostranjenije moždane mreže, kako su u studiji istakli autori.

Kada su LLM korisnici prešli na Brain-only pisanje, pokazali su smanjenu konektivnost u alfa i beta opsezima moždanih talasa, što sugeriše nedovoljnu angažovanost. Takođe su slabije pamtili sadržaj eseja i teže prepoznavali vlastiti tekst te ga teže reproducirali. Mozak prosto mora nešto da prođe, dohvati šaka, a ne da to neko znanje samo sklizne preko njega. Mora ga dohvatiti šaka.

Slabije razumijemo sadržaj

Iako je ChatGPT efikasan i praktičan, oni koji ga koriste za pisanje eseja ne integrišu nijedan dio toga u svoje memorijske mreže, izjavila je za Time Magazine glavna autorka studije Nataliya Kosmyna. Dakle, oni jednostavno kopiraju i zalijepe odgovore Chatbotova bez dodatnog promišljanja nad ispisom. Ljudi su prerano shvatili chatbotove kao neku vrstu umjetne svijesti i ekspres pretraživača, što jednostavno nije tačno.

Kosmyna je posebno izrazila zabrinutost zbog uticaja koji ChatGPT može imati na djecu, čiji se mozak još razvija te kako se boji da se neko ne dosjeti da se prave ChatGPT obdaništa ili drugi vidovi integracija LLM-ova u obrazovni sistem, gdje bi na udaru bile kognitivne sposobnosti mladih ljudi, djece, kod kojih se mozak tek razvija.

Ova studija ima svoja ograničenja i vjerovatno će se ovakva istraživanja utjecaja korištenja chatbotova na razvoj mozga i kognitivne sposobnosti morati proširiti, ali daje sliku kako previše oslanjanja na ove alate ne argumentira naše sposobnosti, nego čini da slabije razumijemo sadržaj, jer manje energije ulažemo u njegovo razumijevanje i stvaranje.