Umjetna inteligencija troši velike količine vode i struje

Potrošnja struje usljed korištenja različitih modela umjetne inteligencije, poput chatbotova, nije samo uključiti kompjuter u struju ili napuniti mobilni telefon. Potrošnja struje je prije svega vezana za rad nama obično dalekih servera, data centara. Sve radnje koje su potrebne da AI vama izbaci neki odgovor, sliku, dešavaju se u tim centrima. Ti odgovori imaju milione parametara i radnja da se sve to posloži troši mnogo energije u obliku električne energije. I to i za treniranje i praktičnu upotrebu modela.

Porast potrošnje

Koliko struje troši AI? Istraživači na stranici za finansijsko savjetovanje BestBrokers otkrili su da ChatGPT-u u prosjeku treba 1,059 milijardi kilovat-sati električne energije svake godine. To bi iznosilo godišnji trošak od oko 139,7 miliona dolara samo za troškove energije za AI chatbota.

Prema izvještaju Instituta za istraživanje električne energije (EPRI) iz maja 2024, potrebno je 10 puta više energije za postavljanje pitanja ChatGPT-u ili slanje komentara nego za pokretanje standardnog Google pretraživanja bez AI pregleda koji sažimaju rezultate na vrhu stranice za pretraživanje. Taj izvještaj kaže da jedan upit na Chat GPT troši 2,9 vat-sati, navodeći kako broj korisnika ovog chat bota iznosi oko 5,3 milijarde, sa nepoznatim brojem upita. Dakle, upit je jedno pitanje i odgovor, ne cijeli dijalog. Moguće je da potrošnja zavisi i od kompleksnosti odgovora.

Međutim, drugo istraživanje je kazalo kako ovo nije tačno i da jedan upit zapravo prije da troši 10x manje energije od navedenog podatka - oko 0,3 vat-sata. Data centri na globalnom nivou čine samo mali dio ukupnog procenta potrošnje električne energije, ali ta slika varira od zemlje do zemlje. Irska je interesantan primjer, jer tu data centri čine 17% potražnje za električnom energijom. U SAD-u i nekim evropskim zemljama taj je udio veći od globalnog prosjeka i bliži je 3% do 4%.

Izvještaj o korištenju energije podatkovnih centara u Sjedinjenim Državama za 2024. predviđa da bi do 2028. američki podatkovni centri mogli potrošiti čak 12% električne energije u zemlji. Predviđa se porast potrošnje električne energije od upotrebe AI. Neke analize pokazuju da bi chatbotovi mogli imati dnevnu potrošnju od 564 MWh električne energije dnevno. Analiza objavljena u časopisu Joule 2023. tvrdi da bi, ako svako Google pretraživanje koristi AI, trebalo oko 29,2 TWh energije godišnje, što je ekvivalentno godišnjoj potrošnji električne energije u Irskoj.

Do 2027. svjetska potrošnja električne energije povezana s umjetnom inteligencijom mogla bi se povećati za 85 do 134 TWh godišnje na temelju projekcije proizvodnje poslužitelja s umjetnom inteligencijom. Pri tome, prvo nije jedini trošak resursa za digitalnu transformaciju i umjetnu inteligenciju - tu postoji i skriveni trošak iskopavanja i prerade materijala potrebnih za razvoj računara, data centara, čipova i infrastrukture uopšte. Neke procjene kažu kako za kompjuter težak 2 kg treba oko 800 kg materijala.

Iako postoje procjene kako AI troši manje energije, sama činjenica da kompanije koje drže podatkovne centre i imaju AI kao proizvod pokušavaju naći alternativne izvore energije - prije svega, nuklearnu energiju. Tako Microsoft želi ponovo pokrenuti jednu staru nuklearnu centralu u saveznoj državi Pennsylvania, Three Mile Island, koja je zatvorena 1979, a Google gradi tri svoje nuklearne centrale. Meta je potpisala ugovor da oni zadrže nuklearnu centralu u Illinoisu na period od 20 godina. Koliko vode treba umjetnoj inteligenciji?

Održivost i uticaj

Kada radite na vašem računaru ili mobitelu, oni se zagrijavaju. To se isto dešava sa infrastrukturom potrebnom za vještačku inteligenciju, podatkovnim centrima i serverima. Ovi centri sadrže hiljade servera koji generišu ogromnu količinu topline, pa se voda koristi za rashladne sisteme kako bi se spriječilo pregrijavanje opreme. Osim toga, voda je potrebna i za proizvodnju električne energije koja pokreće ove sisteme. Kako se upotreba AI ubrzano širi, raste i potrošnja vode, što postavlja važna pitanja o održivosti i utjecaju AI tehnologije na okolinu, naročito u područjima pogođenim sušom. Otprilike 9 l vode ispari na svakih kilovat-sat električne energije koja se koristi za hlađenje ovih sistema.

Ovaj utjecaj umjetne inteligencije je nevjerovatno teško mjeriti, ali postoje neke procjene koje je iznio AP da jedan razgovor na ChatGPT ili drugom botu troši oko pola litre vode. U svom izvještaju o okolišu Microsoft je otkrio da je njegova globalna potrošnja vode porasla za 34% od 2021. do 2022. (na gotovo 4,4 milijarde litara ili više od 2.500 olimpijskih bazena). Googleov izvještaj iz 2023. kaže da im je potrošnja vode porasla za 22%.

Oko 1 milijarda ljudi u svijetu ima ograničen pristup vodi. Sa ubrzavanjem razvoja AI, ove potrošnje se povećavaju i u velikom smo riziku da potrošnja resursa za stvaranje, treniranje i korištenje AI oduzima ove resurse negdje drugo - za život ljudi. S obzirom na to da ljudi često nekritički i bez stvarne potrebe koriste AI, naročito chatbotove, za potpuno irelevantne stvari ili kreiraju od AI družbenike, pitanje je koliko su korisno upotrijebljene ta energija i voda.

Naravno, AI bi mogao dovesti i do ušteda u potrošnji, recimo otkrivanja gubitaka struje i vode u mreži ili možda raditi neke procjene i proračune brže tako da korist nadilazi potrošnju. Međutim, u trenutnom prenapuhanom investicionom balonu tehnokratije nema etičkih okvira za pravednu upotrebu umjetne inteligencije i njenu kontrolu.