Telal se vraća u Sarajevo - Šemsudin Gegić: Tradiciju moramo tretirati kao počast
Telal viče od jutra do mraka, koj' u koga noćas na konaku..
Nekada su postojali glasnici koji su bubnjanjem skupljali ljude i izvikivali obavijesti i javne zapovijedi.
Ti ljudi nazivali su se telalima. Tradicija telala bila je itekako prisutna u Bosni i Hercegovini.
Opjevani su u sevdalinkama, spominjani su na kahvama, neizostavna su tema kada stariji mlađima pričaju o bosanskoj tradiciji.
Kako bi izgledalo da danas, u moderno doba, kada je tehnologija preuzela brojne branše i ponudila njihove digitalne olakšice?
E pa imamo lijepu vijest - Sarajlije će u subotu, 1. marta, na Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine moći prosvjedočiti kako izgleda kada Baščaršijom odzvanja glas telala koji izvikuje obavijesti.
Naime, u Sarajevu će se ukazati SAjber telAl, "androidni potomak" jednog čuvenog sarajevskog telala.
Tako je na svom Facebook profilu najavio novi umjetnički performans istaknuti spisatelj, dramaturg, pozorišni, televizijski i filmski nagrađivani reditelj Šemsudin Gegić.
- Obavještavam vas da će hodeći po gradu i na svoj specifičan način SAjber telAl izgovoriti brojne informacije i poruke u ovom vremenu veoma važne za narod i medije, kazao je Gegić.
Projekat iiz kulture SAjber TelAl podržalo je Ministarstvo kulture i sporta u Vladi Kantona Sarajevo.
U intervjuu za Oslobođenje, Gegić je objasnio tradiciju telala, šta znači SAjber telAl, kako će izgledati ovaj performans ali i kako bi posao telala izgledao danas, u vrijeme online medija i društvenih mreža.
Za mlađe čitatelje - šta znači telal, kakav je bio njihov značaj u svoje vrijeme?
- Ostalo je zabilježeno da su prvo za dućandžije oglašavali njihovu robu na prodaju, a onda su telali izvikivali obavijesti i javne zapovijedi. Na početku su udarajući u doboš sazivali narod da se okupi i čuje to što im ima za reći, a kasnije su išli kroz Čaršiju, bubnjali i izvještavali o najnovijim vijestima, iznosili pozive i naredbe vlasti pa su ih zato nazivali i vikarima. Što bi se reklo "iz usta vlasti u narodne uši".
Kako ste došli na ideju sajber telala?
- U ratu, kada su nam granatama pokidali telefonske i telekomunikacijske veze pa i u našoj TV BiH u kojoj sam bio u radnoj obavezi ratnog urednika, reportera i reditelja, dijelili smo informacije usmeno među nama, a telalili izvikujući šta piše u dnevnoj štampi ili šta su javili radio-reporteri televiziji koja se reemitovala preko radija, koji se jedini čuo nadaleko. Tada sam uradio jedan tv prilog o ženi kolporterki koja na Ferhadiji više dijeli nego prodaje novinu Oslobođenje i u svoju rediteljsku bilježnicu zapisao ideju "Sarajevski telali." Prošle godine se ta ratna ideja tek bila "kristalisala" u meni i, evo, dobila za početak formu uličnog performansa.
Kako bi zamišljeni performans trebao izgledati?
- Ne bih otkrivao bitne detalje, jer meni i mom kreativnom Timu, pa i samom Sarajberu, kako ga u sarajevskom žargonu zovu, biće drago da njegovo prvo pojavljivanje u Sarajevu, nakon stotine godina od svog postanka, bude prijatno i dobrodošlo iznenađenje. Biće to tradicija u novom ruhu u svakom izvedbenom smislu. On je telal/vikar naroda, a ne vlasti.
Zašto sajber telal, a ne samo telal? Kakvu razliku "sajber" čini?
- Telal je čovjek, a Sajber je kibernetika/Umjetna inteligencija, koja, zahvaljujući upravo čovjeku, munjevitom brzinom zauzima upravo njegovo mjesto. Čovjek postaje ovisan o njoj, a ona nema ono što joj taj isti čovjek ne može dati - svijest. I razlika je u imanju ili nemanju duše i što AI nije svjesno biće.
Da danas postoje telali, šta mislite, da li bi ih medijske kuće imale kao uposlenike?
- Onaj ljudski dio SAjber TelaAla - telala treba vratiti kao turistički imidž grada, a medijske kuće su sigurno prve nakon banaka koje će zaposliti Umjetnu inteligenciju, a ne čovjeka telala. Ustvari, "virtualni" će "preuzeti" medijske kuće.
Koliko kao društvo čuvamo sjećanja na tradiciju poput ove?
- Bio sam u mnogim gradovima širom Evrope koji cijene i čuvaju svoju tradiciju. Do prije neko vrijeme (a i sada) tradicija je bila pošast u našem društvu, a ako želimo biti zdravo društvo, onda tradiciju moramo tretirati kao počast koja nam je još davno data i ostavljena u amanet. Tako i mi želimo da naš SArajber TelAl bude dio tradicije budućim generacijama.
Kada biste sutra usred Baščaršije čuli kako telal viče, koja bi bila Vaša prva reakcija?
- Ako sam u prolazu, zastao bih i saslušao pažljivo šta izvikuje. Onda bih ga zamolio da se s njim fotografišem i da "istelali" vijest da će se njegov "genetski polubrat" u subotu, 1. marta pojaviti ispred Gradske tržnice Markale.
U svijetu tehnološkog napretka, koliko bi ovo zanimanje opstalo i da li bi mu se mogla naći "online varijanta"?
- Pa to zanimanje je već od subote on-line, telal povezan sa kibernetikom. Svojom pojavom i zanimljivošću, vjerujem da će zaslužiti opstanak, jer je tradicionalno zanimanje koje se služi savremenim tehničkim sredstvima bliskim ovovremenim generacijama.
Kao režiser, kako biste zamislili scenarij filma o telalima u Bosni i Hercegovini?
- Moj autorski i rediteljski postupak je do sada uvijek imao smjer iznutra ka vani, u figurativnom smislu. U tom kreativno procesu iznesem iz sebe pred ljude ono što je u meni (iz)niklo i oblikovalo kako bi se oplodilo u percepcijskom i doživljajnom smislu kod drugih ljudi, kažem ljudi, jer sve češće dobijate pitanje na koje trebate dati odgovor: "Da li ste robot?" ili čovjek. E, iz tog i drugih stvaralačkih razloga i motiva, ovoga puta sam kao reditelj krenuo u suprotnom smjeru - iz vana sam zaronio unutar čovjeka, u ovom primjeru Lika Telala. U njemu, tradicionalnom liku/čovjeku, našao sam virus robota. Tako sam ga zamislio pa je ovaj performans i polazna stanica u dugom putovanju nastanka mog budućeg autorskog filma o bh. telalima.
