Teatar kao pjesma naših dubokih želja i onoga čemu se smijemo

“U epskim patrijarhalnim društvima, u kojima su ratovi armature za gradnju etno-nacionalnog bića, ‘ženski svijet’ može unijeti otrežnjujuću društvenu kritiku, strukturnu harmoniju ili svojevrsnu društvenu liriku - može unijeti mir. Dok se muški svijet zasniva na politici kolektivnosti, ovaj drugi insistira na politici osobnosti... Od Medeje, preko Antigone, Lisistrate, Hekube ili Demetre, pa do naših kazališnih autorica, gradi se slika tog agona i sukoba između patrijarhalne sljepoće i nenavidnosti te ženskog principa ljubavi i razumijevanja...”.

Tako selektor Nedžad Ibrahimović obrazlaže svoj izbor predstava u natjecateljski program 44. Pozorišnih/kazališnih igara u Jajcu. Fokus je bio na predstavama koje potpisuju uglavnom mlade autorice, redateljice i dramaturginje - što se pokazalo kao preovladavajući trend u prošloj sezoni bh. kazališta.

Tri segmenta

U Jajcu je nagradu za najbolju predstavu u cjelini dobila “Mala” Bosanskog narodnog pozorišta iz Zenice, u režiji Lajle Kaikčije. Nagrada za najbolji dramski tekst dodijeljena je autoricama ove predstave: Emini Omerović, Emini Kovačević-Podgorčević i Nedžmi Čizmo.

Riječ je o omnibus predstavi sastavljenoj od tri dramska fragmenta. Prvi dio, Mimi, kako pojašnjava autorica Emina Omerović, bavi se odrastanjem kao procesom razumijevanja sebe i drugih u društvu koje ne komunicira, već zatrpava pojedinca tuđim monolozima.

Drugi segment Rođenje umjetnice, autorice Emine Kovačević-Podgorčević, progovara o ženskoj neurodivergentnosti, često povezanoj s umjetničkim sklonostima. U trećem Ti si, mala, tvrđava Nedžma Čizmo piše o djeci odrasloj u BiH ranih 2000-ih i roditeljima koji su iz pepela svog svijeta gradili novi.

Redateljica Kaikčija ističe:

“Ideja je bila ispričati fragmente odrastanja djevojčica iz ženske perspektive - tri mlade, talentirane autorice dale su jedinstven pečat ovoj univerzalnoj temi.”

U koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta Mostar i Narodnog pozorišta Mostar izvedena je i predstava “Ovaj mali život”, koju kao autorica i redateljica potpisuje također Emina Kovačević-Podgorčević. U natjecateljski program uvrštene su još tri rediteljice - Tatjana Mandić Rigonat, Sonja Petrović i Jovana Tomić.

Na 24. festivalu bh. drame u Zenici u maju ove godine trijumfirala je predstava “Svijet i sve u njemu”, rađena prema romanu Aleksandra Hemona, u režiji Selme Spahić, te dramatizaciji i dramaturgiji Emine Omerović i Nejre Babić-Halvadžije - još jedan vrhunski kazališni događaj u ženskoj izvedbi.

Iste su predstave - “Pjevanje i ćutanje Sofke Nikolić” (režija i adaptacija: Sonja Petrović), “Ovaj mali život” i “Mala” - bile uvrštene i u program Igara u Jajcu. Festival u Zenici prikazao je i “Uhvati zeca”, po romanu Lane Bastašić, u režiji Lajle Kaikčije i dramatizaciji Nedžme Čizmo, koja tekst određuje kao:

“Priču o prijateljstvu i načinu na koji nas ono oblikuje, ohrabruje, plaši i izaziva - sve u isto vrijeme.”

Bosansko narodno pozorište Zenica objavilo je i rezultate natječaja za najbolji bh. dramski tekst. Žiri u sastavu Asja Krsmanović, Dragan Komadina i Almir Imširević dodijelio je nagradu Nini Plavljanac za dramu “Petrova lutka”.

Predstava "Mala" BNP Zenica/

Domaće priče

Riječ je o intimnoj, obiteljskoj drami, koju žiri opisuje kao “suptilan i pronicljiv razvoj likova te precizno građenje odnosa unutar porodice”. Autorica kaže:

“I prije 5.000 godina imali smo disfunkcionalne porodice - Edipa i Agamemnona, pa kasnije Ibsenove, Strindbergove... Danas su posebno mladi ženski autori ti koji se bave transgeneracijskom traumom.”

Domaćom dramom sustavno se bavi i Hrvatsko narodno kazalište Mostar, koje od 2020. bijenalno raspisuje natječaj za najbolji neobjavljeni tekst na hrvatskom jeziku za autore do 35 godina. Ove godine, među 39 prijavljenih, najboljim je proglašen “Ona ili kako je nestala u bezzvuk na 50 metara udaljenosti” Dorotee Šušak.

Povjerenstvo ističe da autorica o femicidu progovara “na promišljen, poetski i začudan način”. Drugo mjesto osvojila je “Šutnja” Monike Herceg, a treće “Nisam tražila sama” Hane Kunić.

U Narodnom pozorištu Sarajevo nedavno je održana premijera drame “Na slovo F” Lejle Kalamujić, u režiji Ive Milošević. Autorica kaže:

“Beznađe. Izgubljenost. Potraga za smislom. Čežnja za srećom. Ovo su teme koje otvaramo. Nadam se da ćemo ukazati na značaj ljubavi, dobrote i razumijevanja.”

Ovo je peta praizvedba domaćeg teksta u NP-u Sarajevo ove sezone. Lejla Kalamujić poznata je po prozi, a njezina prva drama “Ljudožderka” praizvedena je 2019. u Zenici. Dodajmo i to da mlade autorice nisu jedine koje pišu. Na 13. Hartefaktovom natječaju za najbolji angažirani dramski tekst u regiji najbolji rad bio je “Keks i Marlboro” te “Baci je, Putine, i budi precizan” Sarajlije Mirze Skenderagića. Žiri (Ozren Grabarić, Božo Koprivica i Biljana Srbljanović) ističe:

“Drama kroz tri priče - ‘Limun’, ‘Keks’ i ‘Marlboro’ - istražuje porodične traume, gubitke i unutarnje konflikte, često uz dozu apsurda i ironije.”

Porodične granice

Na kraju, na 53. festivalu FEDRA u Bugojnu, najbolja predstava u cjelini bila je “Četiri sestre” autora i redatelja Aleksandra Pejakovića (Banjalučko studentsko pozorište), koji je dobio i nagradu za najbolji tekst. Predstava kroz likove, dijaloge i emocionalne preokrete postavlja pitanja o porodičnim granicama i odnosima. Inspiraciju autor crpi i iz stranih i domaćih izvora - od Cherry Jones i Louise May Alcott do Alije Isakovića, Krleže i Kovačevića.

Kazalište od svojih početaka istražuje obitelj kao prostor dramske napetosti i smisla. Mlade dramske spisateljice i dramatičari iz Bosne i Hercegovine danas čine upravo to. Jedan veliki francuski teoretičar teatra zapisao je:

“Teatar nije realistično preslikavanje naših životnih uvjeta. On je ditiramb - pjesma naših dubokih želja i onoga čemu se smijemo.”

Najbolje stranice domaćih novih drama potvrđuju upravo to.