Svjetski festival crtića koji svi vole: Zagreb je ovih dana zaista centar svjetske animacije

Animafest Zagreb je vrlo popularan, tradicionalan i jako voljen filmski festival. Ovogodišnje 35. izdanje svjetskog festivala animiranog filma Animafest Zagreb održava se od 2. do 7. lipnja na 11 gradskih lokacija.

Zagreb je ovih dana zaista centar svjetske animacije. Jedan od tri vodeća festivala animiranog filma u svijetu i najvažniji međunarodni festival u Hrvatskoj, Animafest donosi presjek najboljeg i najzanimljivijeg iz aktualne svjetske produkcije crtića, čak 47 svjetskih i 13 međunarodnih premijera, dovodi u Zagreb 350 gostiju iz cijeloga svijeta, i širom otvara vrata doslovno armiji ljubitelja animiranog filma svih generacija.

Počasne nagrade

Najnoviji Animafest se odvija, među ostalim, u Studentskom centru (SC), Kinoteci, Muzeju suvremene umjetnosti, brojnim zagrebačkim hit-galerijama, sve do centara za kulturu raznih zagrebačkih kvartova, od Maksimira do Dubrave i Sesveta. Za najnoviji Animafest prijavljena su rekordna 2.024 filma iz 92 zemlje, odabrano je 350. Odabrani filmovi natječu se za nagrade u konkurencijama kratkih, dugih, studentskih i hrvatskih filmova.

/DAMIR ŽIŽIĆ/

Velika festivalska novost je da je Animafest uz Oscar postao i kvalifikacijski festival za nagradu BAFTA, a da se natječe za Oscar se kvalificira, uz dobitnika Grand Prixa Animafesta za kratkometražni film, i pobjednik Natjecanja hrvatskog filma. Domaća kinematografija u ovoj kategoriji zastupljena je ove godine s ukupno 24 djela, od prijavljena 54.

Animafest Zagreb 2025. svečano je otvoren u ponedjeljak u Kinu SC-a u centru grada. Proglašeni su dobitnici počasnih festivalskih nagrada. Dobitnica Nagrade za životno djelo je slavna češka autorica i pripadnica prve generacije svjetskih animatorica Michaela Pavlatova, koja svoju nagradu preuzima na završnoj ceremoniji u subotu. Za izniman doprinos proučavanju teorija animacije nagrađen je grčko-francuski profesor Georgesu Sifianosu, koji svojim radom, kako se ističe, objedinjuje kompleksnost i posebnost osme umjetnosti, dok je Nagrada za najbolju školu animacije za izniman doprinos suvremenoj animaciji uručena Filmskom sveučilištu Babelsberg Konrad Wolf.

Već u ponedjeljak u Galeriji Šira otvorena je izložba radova nagrađene škole kao šlagvort u niz popratnih izložbi tijekom festivala. U Galeriji Kranjčar može se vidjeti izložba “Michaela Pavlatova: Slušaš li me?”. Galerija Kaptol predstavlja samostalnu izložbu Stipana Tadića “Naiva i noćna mora”. O talentiranom mladom zagrebačkom slikaru Stipanu Tadiću, koji trenutno živi i radi u New Yorku, izvijestili smo dosad više puta u subotnjem dodatku Oslobođenja Pogledi, a najnovija izložba sastoji se od radova na osnovu kojih je nastao animirani film Maide Srabović “Fačuk”. Ovaj film bazira se na slikarskom opusu jednog od najslavnijih slikara hrvatske naive Mije Kovačića (1935), pripadnika druge generacije Hlebinske škole, a u program je uključena i Galerija Mijo Kovačić u Koprivnici, gdje su uz reprezentativna djela ovog čuvenog slikara koji zajedno s Ivanom Generalićem i Ivanom Večenajem očarava svijet 70-ih godina prošlog stoljeća, pokazana i djela Stipana Tadića kreirana za potrebe spomenutog filma “Fačuk”.

/DAMIR ŽIŽIĆ/

Ulaz na sve izložbene programe Animafesta je besplatan. Animirani filmovi u najširoj javnosti najčešće se povezuju s dječijom populacijom, no scenaristi i majstori animacije danas snažno aktualiziraju teme iz svakodnevice i svijeta u kojem živimo. U sklopu službenog programa Animafesta Zagreb veliki tematski blok posvećen je “Svijetu na rubu”, središnji retrospektivni program “Majstori animacije” posvećen je Michaeli Pavlatovoj, dobitnici ovogodišnje Nagrade Animafesta za životno djelo, uz projekcije 11 njezinih filmova iz razdoblja od 1987. do 2022.

Od raskoši zanimljivih programa Animafesta boli glava. Među ostalim, u sklopu službenog programa održan je Animafest PRO s 12. znanstvenim skupom Animafest Scanner, veliko zanimanje potaknuo je Program za djecu i mlade. Uoči svečanog otvorenja, u subotu i nedjelju, krenuo je obožavani Animafestov open air program, Park Maksimir, Zrinjevac... čarolija crtića lebdi poput čarobnog oblaka nad gradom. Među ostalim, u najljepšem zagrebačkom Parku Zrinjevac prikazani su najbolji filmovi prošlogodišnjeg Animafesta, a voljeni festival proslavio je i 100 godina zagrebačkog Zoološkog vrta, divljine u srcu grada, kako ga se naziva, i to u misteriji maksimirske šume uz magičnu projekciju filma “Poplava”, dobitnika Oscara za najbolji dugometražni animirani film 2025.

Animafest stiže i na Zagreb INmusic, tu je i festivalski piknik... Univerzalni jezik animiranih filmova prelazi granice, prenosi ideje, slike stvarnosti koja nas okružuje. Pola stoljeća Animafesta Zagreb obilježava se i u Kini, gdje je 29. prošlog mjeseca otvorena izložba na kojoj se kroz retrospektivu festivalske povijesti u Hangzhouu akcentiraju likovna raznolikost, umjetnička sloboda i kulturni dijalog festivala koji je oblikovao domaću i međunarodnu scenu ovog filmskog žanra. Izložbu “Animafest Zagreb – 50 Year of the World Festival of Animated Film: In Dialogue with Hangzhou” organizirao je zagrebački Muzej suvremene umjetnost (MSU) u suradnji s China International Cartoon&Animation Festivalom i China Cartoon and Animation Museumom u Hangzhouu.

/DAMIR ŽIŽIĆ/

“Kroz bogatu arhivsku građu plakate, fotografije, festivalske kataloge, festivalske ulomke, korespondenciju i osobna svjedočanstva, izložba prati razvoj Animafesta kao institucije koja je već u svojim počecima nadrasla okvire tradicionalnog filmskog festivala”, rekli su iz MSU-a. Poseban segment izložbe posvećen je Zagrebačkoj školi crtanog filma, ističu.

Svjetski festival animiranog filma Animafest je utemeljen 1972. Pokrenut je odlukom Međunarodnog udruženja animiranog filma i osnivačkim aktima produkcijske kuće Zagreb Film i Grada Zagreba. Odabirom lokacije festivala ovo Međunarodno udruženje odaje počast ugledu Zagrebačke škole crtanog filma. Do 2005. festival se održavao svake dvije godine. Potom je u program uveden dugometražni animirani film, a dvogodišnji ritam festivala zamijenjen je jednogodišnjim.

Specijalno mjesto u povijesti Animafesta ima Zagrebačka škola crtanog filma. Jedinstven filmski i likovni fenomen prepoznat u svjetskim razmjerima. Potaknula je pokretanje ovog danas vrlo posjećenog festivala, ali i u srcima cijelih generacija probudila ljubav prema umjetnosti animiranog filma. U vrijeme njezine najveće slave mnogi vjeruju da se radi o stvarnoj školskoj instituciji. Urbana legenda kaže da su filmaši iz cijelog svijeta dolazili u Zagreb u potrazi za adresom slavne škole u kojoj će naučiti sve o filmskoj animaciji.

/DAMIR ŽIŽIĆ/

Radilo se, međutim, o stilu promoviranom u Studiju za animaciju Zagreb-Filma, osnovanom 1956. Reduciran, profinjen, moderan, razlikovao se od svega do tada viđenog. Taj stilski pokret bio je toliko originalan da ga je francuski filmski kritičar G. Sadoul u Cannesu 1958. nazvao Zagrebačkom školom crtanog filma. Od 50-ih do početka 80-ih prošlog stoljeća crtići proizvedeni u Zagrebu nagrađeni su na svim važnim festivalima u svijetu.

Sjetimo se. Ključni čovjek, jedan od osnivača i najugledniji predstavnik Zagrebačke škole crtanog filma Dušan Vukotić (Bileća, BiH, 1927– Krapinske Toplice, 1998) trajno je obilježio planetarnu povijest crtića. Crtanim filmom počinje se baviti u svojoj 23. godini, a već u 35. postao je oskarovac i superstar. Vukotićev “Surogat” (1962) je prvi crtani film nastao izvan SAD-a koji je dobio ovu najprestižniju svjetsku filmsku nagradu. U svojoj preko 40 godina dugoj profesionalnoj karijeri Vukotić je stvorio niz animiranih filmova i tri dugometražna filma. Oscar ga je učinio legendom.

Kako grah padne

Skok u sadašnjost. Umjetnički ravnatelj Animafesta Daniel Šuljić govori samo za čitatelje Oslobođenja. Redatelj, glazbenik, animator, profesor na zagrebačkoj Likovnoj akademiji, Šuljić (1971) je na funkciji umjetničkog ravnatelja ove proslavljene manifestacije od 2011. Član Američke filmske akademije, glasa za Oscar. Šarmantan, pametan i inteligentan. Klikneš odmah. U startu spike napominjem: prije 12 godina, izvještavajući o Animafestu za dodatak Oslobođenja Poglede, citirala sam njegovu izjavu: “Neki festivali su prezentacije najmodernijih tehnoloških čudesa. Neki su sajmovi velikih brojeva prodaje i potražnje. Naš festival su ljudi. Animatori, profesionalci, teoretičari, kolege, studenti, profesori, novinari, organizacijski timovi, kina, domjenci, rasprave, radionice, okrugli stolovi i šećer na kraju - publika, brojna publika... Od prvog izdanja Animafest Zagreb živi u ljubavi između publike i autora.”

Promišlja li i danas sve ovo isto? - pitam. Odgovara potvrdno, otkriva tajnu ove ljubavi: “Animafest je osnovan 1972. od slavnih autora Zagrebačke škole crtanog filma, svi su rekli: ‘ajmo napraviti stvar gdje ćemo jedni drugima gledat filmove, pokazivat filmove i slaviti tu predivnu vrstu umjetnosti. Stvar je u tome što se svaki festival sastoji od puno dobrih sastojaka, od programa, dobre selekcije, popratnih programa, dobre organizacije da sve štima i šljaka, volontera, publike, gomile stvari. Ali, ono što mnogi festivali nemaju, a Zagreb ima, to je atmosfera. Svi festivali imaju dobrodošlicu i dočekuju svoje goste. Kod nas, u ovom našem regionu, ne samo Zagreb, nego i još neki, imamo taj gostoljubivi moment, koji se naprosto ljudima užasno sviđa. Zato se zaljube u Zagreb. Jako puno ljudi baš jedva čeka novo izdanje, ako imaju film, prijave ga, pošalju, nadaju se da će biti selektirani, a neki dolaze i bez filma, samo zato da dođu i da se podruže s gostima, publikom i nama.”

Riječ je o velikom filmskom spektaklu, ima li tremu? - pitam dalje. Kaže da tremu uglavnom nema. Mada, u nekom intervjuu možda zaboravi neko ime ili ime nekog filma. “Kad počnu kapati gosti, sad su upravo već počeli, što se mene tiče, ja sam isto autor animiranih filmova, umjetnički ravnatelj je uvijek bio u Zagrebu iz redova autora animacije, i kao takav znam što autorima treba, što ih najviše veseli, onda kada oni svi dođu, ja se isto tako osjećam na svom terenu, pa onda trema - nema je.” Još kao dijete gleda na televiziji crtiće Zagrebačke škole “i meni je to tad već zapelo za oko, uho...”

/DAMIR ŽIŽIĆ/

“U poluvremenima sportskih događaja nisu bile ove analize, nego su bili crtani filmovi, serijali. Kao 16-godišnjak shvatio sam da u Zagrebu postoji Animafest, pa sam i sam otišao na festival i tako sam se ‘zarazio’ animacijom”, govori. Prvi dodir s animacijom: radionica pod vodstvom Duška Vukotića i Joška Marušića za učenike zagrebačke Škole primijenjene umjetnosti.

“Mi smo svi smatrali da su autori Zagrebačke škole crtanog filma polubogovi i da ja neću nikad biti u poziciji da radim animirani film. Mislim da smo bili 4. godina, pojavila se ta radionica, koju su vodili Vukotić i Marušić, napravili smo vježbe, nije tada bilo kompjutora, skenera i digitalnih fotoaparata, da se to slika i vidi odmah rezultat, nego mic po mic. Kad smo sve to nacrtali na papirima, onda su crteže odnijeli gdje im je kamera pa je kamerman posnimio, pa ide film na razvijanje, pa je nekoliko dana kasnije došao s razvijanja, onda smo išli na projekciju u Zagreb film gdje smo svaki svojih prvih par sekundi animacije u životu vidjeli i doživjeli. To je taj trenutak, kad su crteži pomalo nespretni. Ali, kad crtež krene hodati, ima svoj vlastiti život, to je isto jedan od momenata koji je nevjerojatan u vezi animacije.”

Uspješno se bavi i glazbom. Stvara elektronski soul i elektronske instrumentale. “Da ne radim glazbu, onda ne bih imao 15 nego 20 filmova, da ne radim filmove, ne bih imao 3 ili 4 nego 7 ili 8 albuma. Što je bolje, to ne znam.” Svirao je gitaru u zagrebačkim indie bendovima, nastupali su u Kulušiću i sličnim mjestima, uključujući i gostovanja u Beogradu i Sarajevu. Profesor je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, predaje Povijest animiranog filma i Tehnologiju, čemu uči studente, što im kaže, što je najvažnije?

/DAMIR ŽIŽIĆ/

“Predajem predmete koji studentima za prve tri godine trebaju osigurati vještine koje će im trebati za kruh u ruke, kako bi rekli, vještine s kojima će moći živjeti od toga. I studenti su različiti, tako da nema općeg odgovora, neki dolaze jer ih zanimaju igrice ili ih zanima samo animiranje.”

Objašnjava da pokušava taj interes studenata prihvatiti kakav jeste. “Zapravo, ima ono što kažemo svima, to je da trebaju biti uporni, to ste sigurno čuli milijun puta, talent je 10 posto, a 90 posto je rad. Pogotovo u animaciji koja jeste radno intenzivna. Da biste dobili jednu sekundu filma, trebate nacrtati - da pojednostavim - 12 crteža, znači za minutu vam treba 700 crteža, a za 10 minuta 7.000 crteža. To ne može raditi netko tko nije spreman to odraditi, sjediti i crtati. Jedan od savjeta je također: nemojte se raspršiti na više stvari, nego se koncentrirajte na jednu, ali to je opet pitanje kome i kako padne grah, meni je pao tako da moram raditi nekoliko stvari”, kaže umjetnički ravnatelj Animafesta Zagreb Daniel Šuljić.

Direktor animafesta/